Konzum izgubio 1,4 mlrd. kuna prihoda i 3% udjela
Rivali sustižu I dalje lider s udjelom od 22,4 posto, duplo više od prva dva konkurenta
U Konzumu ističu i kako je druga polovica prošle godine bila u znaku stabilizacije i poboljšanja poslovanja
Sobzirom na lanjsku eskalaciju krize koncerna Agrokor odavno nije pitanje je li već koliko je Konzum kao lider na maloprodajnom tržištu robe široke potrošnje izgubio tržišnog udjela u 2017. Napokon su dostupna i revidirana izvješća te Agrokorove kompanije koja nude i čvrste pokazatelje posljedica potresa likvidnosti i poremećaja opskrbe robom, a posljedično i povjerenja kupaca u proljeće prošle godine.
U godini koja je za tržište u cjelini bila još jedna godina rasta potrošnje Konzum je zabilježio 1,4 milijarde kuna manji prihod u odnosu na 2016. godinu kad je ostvario 10,5 milijardi kuna.
Osim poremećaja poslovanja povezanih s krizom koja je rezultirala uvođenjem izvanredne uprave, to je dijelom i posljedica racionalizacije odnosno smanjenja prodajne mreže slijedom zatvaranja 80 dućana, kao i rješavanja prodajnih jedinica Kozma.
I uz pad od 11 posto, na 9,1 milijardu kuna, Konzum je, dakako, i dalje uvjerljivo “broj jedan”. Tako je i Uprava Konzuma na čelu sa Slavkom Ledićem u izvješću istaknula kako istraživanje tržišta jedne od najdugovječnijih za to specijaliziranih nezavisnih agencija pokazuje da je Konzum unatoč smanjenom broju kupaca i padu tržišnog udjela za tri postotna boda zadržao poziciju tržišnog lidera s udjelom od 22,4 posto. To je, naglašavaju, i dalje više od zajedničkog udjela sljedeća dva najveća konkurenta. Međutim, razlika se ipak značajno smanjila. Primjerice, Lidl je lani povećao prihod za 600 milijuna, na 4,64 mlrd. kuna (što je porast za gotovo 15%), a i sestrinski mu Kaufland u 2017. je podebljao prihod, premda za skromnijih 230 milijuna (6,9 posto), na više od 3,6 milijardi. Plodine su pak povećale prihod za 370 milijuna ili desetak posto, na 4,24 milijarde. Sparov skok prihoda za čak 45 posto uu cjelini je posljedica integracije nešto ranije preuzete Bille, a tako objedinjen Spar je lani zabilježio 3,76 milijardi kuna prihoda. U Konzumu ističu i kako je druga polovica prošle godine bila u znaku stabilizacije i poboljšanja poslovanja. To su potkrijepili napomenom kako su u zadnjem lanjskom kvartalu povećali tržišni udjel u odnosu na prosjek ostatka godine za 1,3 postotna boda. Na razini cijele godine ukupan broj kupaca im se smanjio za više od šest posto, s tim da je i tu najveće smanjenje bilo u travnju, svibnju i lipnju, što je ponajprije posljedica slabije likvidnosti i nedostupnosti robe, ali i općenito negativnih konotacija u kontekstu aktiviranja postupka izvanredne uprave.
Kako ističu u Upravi kompanije s i dalje velikih 11 tisuća zaposlenih, istraživanja tržišta pokazuju da je proces restrukturiranja rezultirao i poboljšanom cjenovnom percepcijom Konzuma kod potrošača.
Cjenovne politike i troškovne racionalizacije umonogome su pridonijeli i rezultatskim poboljšanjima koje iz kompanije navode pod egidom događaja nakon datuma bilance. Prodaja u maloprodajnoj mreži u prvom ovogodišnjem kvartalu povećana je u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a uspoređujući promet jednake maloprodajne mreže (“isto za isto”) realizacija prometa u prvih pet mjeseci porasla je šest posto, s tim da je zbog raznih faktora broj kupaca neznatno manji nego 2017., ali su postojeći kupci istodobno povećali prosječnu košaricu za osam posto. Valja reći da i ukupan maloprodajni pro- met ove godine nastavlja s rastom, ali ohrabrujuće je da se zaustavlja pad tržišnog udjela. U prvih pet mjeseci, naime, nominalni je promet od trgovine na malo u Hrvatskoj 5,3 posto veći nego u istom razdoblju lani (prema izvornim podacima), s tim da je kod supermarketa i hipermarketa porast na razini cijelog tržišta iznosi nepunih četiri posto.
Sve to nakon 2017. u kojoj je nominalni rast ukupnog maloprodajnog prometa dosegnuo 6,6 posto, a promet u tzv. nespecijaliziranim trgovinama pretežito živežnim namirnicama 4,4 posto.
Kad je posrijedi Konzumovo godišnje izvješće i pečat restrukturiranja, nagodbe te modela namirenja (tzv. Entity Priority Model), kompanija je za prošlu godinu iskazala nepunih 4 milijarde kuna gubitka, a uz 7,6 milijardi kuna prenesenih gubitaka, negativan skor dosegnuo je 11,4 milijarde kuna. Prošlogodišnjem minusu od gotovo četiri milijarde kuna znatno su pridonijela dodatna vrijednosna usklađenja od čak dvije milijarde kuna (godinu prije 162 milijuna), a i na ime troškova restrukturiranja, kojih godinu prije nije bilo knjiženo je 183 milijuna kuna. Pritom su operativni troškovi u odnosu na godinu prije smanjeni za oko 1,4 milijarde kuna.
PEČAT RESTRUKTURIRANJA I NAGODBE OČITOVAO SE U ISKAZANIH 4 MILIJARDE KUNA GUBITKA, A UZ 7,6 MLRD. PRENESENIH NEGATIVAN SKOR JE 11,4 MILIJARDE KUNA