Zagrebački Fakultet strojarstva nadomak R&D ugovora za Inu

Dubravko Majetić, prodekan za R&D i suradnju s gospodarstvom, a od listopada novi dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje o poslovanju, razvoju, ugovorima...

Inače, FSB-ova ‘knjiga narudžbi’ debela je čak 450 milijuna kuna, mahom od natjecanja za EU fondove

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) pred potpisivanjem je okvirnog ugovora o R&D-u s najvećom kompanijom u Hrvatskoj, Inom. Dubravko Majetić, prodekan za znanstvenoistraživački rad i suradnju s gospodarstvom FSBa kaže da je ugovor vrijedan “više milijuna kuna”, ali da nije značajan zbog iznosa.

“Ina po prvi put otvara stratešku R&D suradnju u sektoru energetike s FSB-om i to je početak partnerstva kakvo bismo voljeli vidjeti i s drugim velikim industrijskim tvrtkama u Hrvatskoj”, kaže Majetić, koji će u listopadu po- stati dekan. Iako je riječ o javnom fakultetu, koji je dio Sveučilišta u Zagrebu, FSB je posljednjih nekoliko godina da bi zadržao stručnjake, unaprijedio znanstvenu infrastrukturu te podigao nivo obrazovanja, sam razvio veliki biznis. Dubravko Majetić je početkom srpnja na konferenciji Europske komisije o inovacijama “Investment Readiness of Innovation Projects in SEE” prvi put dobio zeleno svjetlo od Sveučilišta da objavi podatak da je FSB-ova “knjiga narudžbi” debela čak 450 milijuna kuna (60 milijuna eura), mahom od uspješnog natjecanja za EU fondove i Obzor 2020.

Dijelom kroz takve suradnje, a dijelom izravno kroz R&D projekte za gospodarstvo, FSB radi za Mercedes, BMW, Jaguar, Fordovu centralu u SADu, japanski Yazaki, domaće automobilske prvake DokIng i Rimac Automobile kao i hrvatske robotske tvrtke Inetec i HSTEC. Fakultet, ističe Majetić, jača suradnju i s aerospace industrijom: Airbusom i satelitskim operaterom SESom, a interes je pokazala i Europska svemirska agencija (ESA).

Ipak FSB nije privatni fakultet poput MIT-a ili Stanforda da se može baviti biznisom kao privatne tvrtke. Profesori ne bave se samo znanošću, R&Dom ili predavanjima već moraju raditi sve troje, na poslove za gospodarstvo plaćaju PDV, i kako intervju ide dalje tako priča o uvjetima rada fakulteta postaje sve neobičnija, uključujući uspjehe koje su postigli ili ih pripremaju.

Koliko je prihod fakulteta od suradnje s gospodarstvom?

Između 1 i 2 milijuna kuna godišnje. Nešto malo više od znanstvenih projekata.

SURADNJA S GOSPODARSTVOM GODIŠNJE DONOSI IZMEĐU 1 I 2 MIL. KUNA

A što je s 450 mil. kuna (60 mil. eura) od projekata?

Fakultet ima tri izvora prihoda, i gospodarstvo je jedno od njih. Usto, ministarstvo nas, kao dio javnog Sveučilišta u Zagrebu, s osnove upisanih studenata godišnje financira s oko 6,5 milijuna kuna. Taj dio pokriva trošak našeg hladnog pogona, a za ulaganje u razvoj se moramo potruditi sami.

Svojim radom za izgradnju laboratorija i financiranju izvrsnosti ovaj tren povlačimo oko 60 milijuna eura, mahom iz EU. Bez tih sredstava i ulaganja u infrastrukturu i opremu laboratorija, nebi bilo istraživanja, pa ni suradnje s gospodarstvom. Konačno, bez istraživanja nema napretka u kompetencijama, a bez njih nema napretka u obrazovanju studenata. Lanac je to u kojem je svaka karika bitna. I zato smo se davno okrenuli Europi. Čak 75 posto naših prihoda dolazi iz EU fondova i po tome smo jedan od vodećih fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.

Tko su vam partneri u gospodarstvu?

FSB ima dugu tradiciju suradnje s gospodarstvom što na znanstvenim projektima, gdje se kroz EU projekte uključuje sve više i industrija, a što izravno na komercijalnim projektima. Surađujemo s velikim hrvatskim proizvodnim tvrtkama pa i sa brodogradilištima i brodarskom industrijom. Nedavno smo uspostavili suradnju s Indonezijom, gdje je Vlada otvorila prostor da u tu državu napravimo transfer znanja i pomognemo im u razvoju brodova. U avioindustriji surađujemo s tvrtkama iz grupacije Airbus i SES. Nedavno su kod nas bili predstavnici Europske svemirske agencije i uspjeli smo pronaći nekoliko područja na kojima ćemo uspostaviti suradnju čime ćemo početi raditi i za svemirsku industriju. U autoindustriji surađujemo s Rimac Automobilima i Dok-ingom u Hrvatskoj. No, imamo i partnere vani. Među njima su Mercedes, BMW, Ford, Jaguar i japanski Yazaki. Primjerice s Fordom surađujemo izravno s američkom centralnom. U robotici surađujemo s hrvatskim igračima HSTECom i Inetecom.

Kako privlačite biznise?

Oni se sami javljaju, jer znaćemo ju da samo mi imamo njima zanimljive laboratorije u Hrvatskoj, ali i kompetencije nastavnog i istraživačkog osoblja koje im trebaju. K nekima odlazimo i sami, a sada radimo na tome da oni laboratoriji koji to još nisu budu vidljivi na svjetskom tržištu.

Imamo šest laboratorija koji su akreditirani kao nacionalni za normizaciju, primjerice za procesna mjerenja, mjerenja duljina, tlaka i temperature. Imamo laboratorije i visoko stručno osoblje za razne grane strojarstva, a to prepoznaje industrija, ali i akademska zajednica. Uglavnom, zainteresirane tvrtke se javljaju fakultetu i onda se problem koji imaju analizira i gradi interdisciplinarni tim koji to može riješiti. Kako smo u sastavu PDVa od takvih poslova i naša država ima direktnu korist pa pridonosimo društvu u cjelini.

Kako to da ste na 'strojarstvu' jaki u R&D-u u medicini?

Mnogo naših laboratorija pomiče granice izvedivog. Kad smo kod medicine, radimo na nevjerojatnim kompozitnim materijalima koji se ugrađuju i u tijelo. Koristimo i 3D printere, a od nedavno smo pokrenuli projekt razvoja nove srčane pumpe s Medicinskim fakultetom u Zagrebu. Razvijamo i pametnu bušilicu za ljudske kosti.Ako se temperatura bušenja ljudske kosti poveća iznad 47°C, onda kost oko provrta odumire. S kirurzima s Rebra i Traume razvili smo prototip bušilice koja može kontrolirati tu temperaturu. Puna je različitih senzora i zasad se testira na svinjskim kostima, koje su vrlo slične ljudskim.

A FSB-ov robot-neurokirug?

Rona je za nas velika priča, jer je omogućila da FSB dobije zeleno svjetlo za izgradnju Centra za robotiku u okviru Sveučilišta u Zagrebu, radnog naziva CRTA. Povukli smo 37 milijuna kuna za taj projekt. Sama Rona je sada proizvod koji je nakon deset godina razvoja i istraživanja došao do faze spremnosti za klinička ispitivanja.

Gradit ćete i Centar za razvoj naprednih vozila, tzv. mehatroniku?

Da, gradit ćemo Laboratorij za automobilsku mehatroniku. Na tom području već surađujemo s Rimcem, Jaguarom i Fordom. U Zagrebu smo za potrebe Forda, u Dvorani sportova testirali ponašanje na ledu modela vozila vlastite izrade. Ne treba ići u detalje, ali tu postoji veliki prostor za suradnju s gospodarstvom. Znači, mi nećemo razvijati autonomna i električna vozila, ali pomagati proizvođačima na takvim poslovima. Usto, radimo i studij za robotiku i mehatroniku. Želimo da FSB pomogne u stvaranju kompetencija za izradu i primjenu vrhunskih robota u Hrvatskoj.

Mi smo surađivali i na razvoju šinskih vozila, primjerice ZETovih tramvaja, odnosno tramvaja koje su razvijali Končar, HŽ i Đuro Đaković. Surađivali smo i na razvoju nagibnih vlakova, s Končarom na razvoju vjetroelektrana itd.

Usto, dobili smo značajna sredstva, 57 milijuna kuna, za Nacionalni referenti laboratorij za emisije iz motora s unutranjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve. Nadamo se skorom početku građevinskih radova, a oprema je već u nabavi.

Priča se da po prvi put od raspada Prvomajske u Hrvatskoj znamo opet raditi strojeve. Što je s razvojem i stvaranjem alatnih strojeva?

U Hrvatskoj smo nekad imali Prvomajsku, svjetski vrhunsku tvornicu alatnih strojeva. Kad je propala u Hrvatskoj je nestalo kapaciteta za izgradnju strojeva za industriju. FSB je prije nekoliko godina odlučio to promijeniti. Povezali smo se sa zadarskim HSTECom, financijski nas je podržao HamagBicro i sa zadovoljstvom mogu reći da nakon dva desetljeća u Hrvatskoj ponovo imamo kompetencije graditi modernealatne strojeve, To je jako važno, jer predstavlja tehnološki preduvjet da bi se domaće tvrtke mogle prilagoditi i uključiti u koncept Industrije 4.0.

Kako?

U Hrvatskoj još uvijek ima velikih i vrlo kvalitetnih strojeva koji se operativno koriste u industriji. No, ti su strojevi tehnološki zastarjeli, jer nemaju “inteligenciju”. Mi to možemo promijeniti. Razvili smo procedure i tehnologiju koja omogućuje da se postojeći alatni strojevi pretvore u numerički upravljane (CNC) strojeve. Sada nam se javljaju tvrtke po Hrvatskoj i pomažemo im da dobre klasične alatne strojeve, koji su konstrukcijski i proizvodno jako vrijedni, opremimo sa senzorima i pogonima koji im omogućuju da rade kao CNC strojevi, odnosno da ih pretvorimo u strojeve spremne za tzv. Industriju 4.0.

U kojim tehnologijama vidite najveće pomake?

Tamo gdje se spajaju naoko nespojiva područja. Primjerice, spoju medicine i strojarstva. Nadalje, za 20 godina više od 70 posto čovječanstva živjet će u gradovima to znači da su pametni gradovi nužnost. Na fakultetu naši studenti razvijaju sustav za automatsko razvrstavanje otpada. Robotika i automatizacija u idućim godinama na velika vrata ući će u kućanstva. Roboti usisavači tek su početak.

SURAĐUJEMO S RIMCEM, BMW-OM, FORDOM, JAGUAROM, JAPANSKI YAZAKIJEM...