Suluda odluka
Umjesto da zarađuju od luksuza, Brijuni će rentom puniti proračun
Nema konsenzusa, hoće li Brijuni biti luksuzna lifestyle destinacija ili hermafrodit između nacionalnog parka i pučkog odmarališta
Iznajmljivanje otočića Galija i vile Kaštel na otoku Vanga u Brijunskom arhipelagu bez ikakvog razvojnog plana, što je u srijedu najavila tvrtka Državne nekretnine, sulud je potez države koja već godinama nije u stanju riješiti pitanje turističke valorizacije najjačeg hrvatskog bisera i potencijala, Nacionalnog parka Brijuni. Poruka je to koju su u srijedu gotovo jednoglasno državi uputili sugovornici Poslovnog dnevnika iz gospodarskog svijeta, turističkog biznisa, ali i lokalne uprave koja je vijest o iznajmljivanju otoka u svom administrativnom prostoru doznala iz novina. Nepoznat je ostao jedino stav Ministarstva turizma, koji smo zatražili no još nismo dobili odgovor.
Kako je za Jutarnji list potvrđeno iz Državnih nekretnina koje posluju u okviru Ministarstva državne imovine, rezidencijalni državni objekti otok Galija i vila Kaštel u sklopu Brijunskog arhipelaga planiraju se dati u dugoročnu koncesiju, nakon što se vile u sklopu Nacionalnog parka obnove, uz nadzor zaštitara prirode i kulturne baštine. Model bi bio sličan kao kod otoka Smokvice, koji je nedavno zakupio mađarski fond, no naši sugovornici smatraju da su to neusporedive lokacije, jer se Galija i Vanga nalaze na otočju na kojem se planira razvoj luksuznog turizma. Konzultant Siniša Topalović iz Horwath HTL upozonik, rava da su Brijuni i bez ovakvog poteza zamršen slučaj, gdje postojeći brojni dionici često imaju dijametralno suprotstavljene interese, od Nacionalnog parka do Ureda Predsjednice, te ministarstava obrane, zaštite okoliša, kulture, turizma, samog NPa do Istarske županije.
“Nema konsenzusa oko budućnosti ovog otočja, hoće li to biti lifestyle destinacija koja će oživjeti glamur prilagođen 21. stoljeću ili hermafrodit između nacionalnog parka i pučkog odmarališta s privatnim parcelama u dugoročnom najmu. Pitanje Brijuna ne smije biti predmet parcijalnih i tehničkih odluka koje se odnose na puko upravljanje fizičkom imovinom”, kaže Topalović. Inače Horwath je za Vladu Zorana Milanovića izradio koncept korištenja Velikog Brijuna, uz plan pronalaska investitora i globalnog hotelskog brenda za realizaciju luksuznog turističkog projekta, no od toga još ništa. “Nijedna vlada nije imala dovoljno hrabrosti upustiti se u pitanje realizacije komercijalnih projekata u NP Brijuni u smjeru luksuza i održivosti, koji bi imali razvojnu ulogu i za državu i lokalnu zajednicu. To se u svijetu normalno radi na transparentan način i uz kontrolu. Pozitivno je samo to što se planiraju ulaganja u infrastrukturu i ove objekte, no suludo je davanje u zakup otoka koji bi u projektu komercijalnog korištenja NP mogli imati važnu ulogu”, kaže Veljko Ostojić, direktor turističke udruge i bivši šef tvrtke Brijuni rivijera. Konzultantica Sanja Čižmar ne misli da bi zakup ova dva otoka bio toliko štetan, koliko besmislen.
“Ovaj potez zapravo održava status quo, te služi isključivo za kratkoročno punjenje proračuna”, kaže Čižmar. Svi napominju da je za mišljenje, iako je NP formalno pod ingerencijom države, trebalo pitati lokalnu vlast. “Vijest smo pročitali evo danas u novinama, nitko nas nije ni obavijestio o planovima za otoke koji administrativno pripadaju pod Grad Pulu. Ovo nije dobar put za Brijune, to pitanje treba rješavati cjelovito i dugoročno, razvojno, da korist imaju i država ali i lokalna zajednica”, kazao nam je gradonačelnik Pule Boris Miletić.
NIJEDNA VLADA NIJE IMALA HRABROSTI ZA REALIZACIJU KOMERCIJALNIH PROJEKATA U NP BRIJUNI