Poslovni Dnevnik

I iz Hrvatske se može napraviti svjetska biznis priča, ako izađete iz njenih okvira

Solarni sustav Razlike Tolar je tvrtku osnovao u Sloveniji, koja za razliku od Hrvatske ne kažnjava već potiče aktualnu pozitivnu poslovnu praksu u blockchain­u i ICO-ima, te su tražili i političku potporu kakvu inače daju lokalni političari, a kad ih već

- BERNARD IVEZIĆ bernard.ivezic@poslovni.hr

TOLAR ĆE NA KRAJU OVOG TROMJESEČJ­A VRIJEDITI GOTOVO 400 MIL. KUNA, ŠTO GA ČINI JEDNIM OD DESET NAJVREDNIJ­IH HRVATSKIH STARTUPA

U RAZVOJ TOLARA UKLJUČILO SE DESETAK STRUČNJAKA TE ISKUSNIH MENADŽERA IZ HRVATSKE I REGIJE

Imate li startup ili želite razviti bilo kakav biznis danas, ugledajte se na novi hrvatski startup Tolar. Uvjeren sam da će Cotrugli Business School ovaj uspjeh dobro unovčiti u idućem razdoblju. No, bilo bi dobro da i ostale poslovne škole, posebno njihovi MBA programi, pokažu sličan angažman na razvoju svjetski relevantni­h novih biznisa.

Rafinirani­je od Rimca

Sve ovo ne znači da će Tolar kao tvrtka sto posto uspjeti ili bilo što slično. Govorimo o startup projektu, govorimo o poduzetniš­tvu, i kako mogu uspjeti tako mogu i propasti. No, za razliku od mora drugih poduzetnič­kih priča u Hr- ovo je jedna od rijetkih koja stvara novu vrijednost i po obujmu i po brzini kojom se to radi danas u svijetu.

Zato je priča o Tolaru već sada nešto o čemu se može raspravlja­ti jednakom žestinom kao i o Rimcu. S tim da je Tolar već u startu biznis stranu priče izveo rafinirani­je čak i od Rimca. Ali krenimo redom i to s malo perspektiv­e.

Tolar će na kraju ovog tromjesečj­a vrijediti gotovo 400 milijuna kuna. To ga čini jednim od deset najvrednij­ih hrvatskih startupa. Tolar je dosad primio više od 8 milijuna dolara investicij­e. To ga pak već sada čini jednim od deset hrvatskih startupa s najvišim iznosom primljenih investicij­a.

Nadalje, Tolar je svoje financiran­je napravio kroz Initial Coin Offering (ICO), kriptoinač­icu grupnog financiran­ja (crowdfundi­nga), i po tome je već sada najuspješn­iji hrvatski ICO i najuspješn­iji naš projekt ikad u prikupljaj­u sredstava preko grupnog financiran­ja. Konačno, od lipnja do rujna stvorit će 60 milijuna dolara nove vrijednost­i i globalni potencijal rasta. Je- dina druga tvrtka u Hrvatskoj koja je postigla slično je Rimac Automobili čija se tržišna vrijednost nakon ulaska Porsche u kompaniju odrazila prema 187 milijuna eura ili 1,4 milijarde kuna.

Mnoge druge kompanije u Hrvatskoj, umjesto u stvaranju nove vrijednost­i za investitor­e i osnivače, čini se, kao da su se specijaliz­irale za prženje novca. Koprcaju se u zastarjeli­m biznis modelima, povlače ministre za rukav da ih spase novcem poreznih obveznika i nisu spremne stati, pogledati okolo i shvatiti što je to što rade krivo te što je to što bi mogle raditi bolje. Istina, zapravo je ispravnije pitanje da li to njihov menadžment zaista želi. No, može se i drugačije.

Upravo zbog toga vrijedi vidjeti što je to napravio Tolar, startup za kojeg do lipnja nitko u Hrvatskoj nije čuo, a objektivno, ni na tržištu nije vrijedio ništa više.

Globalna priča

Za početak Tolar je razvio proizvod koji je danas globalno tražen: platformu koja koristi ono najbolje od blockchain­a i to poboljšava. Riječ je o platformi koja omogućuje transakcij­e brzinom koja je barem 10 tisuća puta veća nego što je postiže Bitcoin mreža, 5 tisuća puta brže od Ethereuma, dva puta brže od VISAine mreže itd. To je premijerno pokazao u Zagrebu, ne Beču, Berlinu ili Londonu.

U razvoj Tolara uključilo se desetak stručnjaka te iskusnih menadžera iz Hrvatske i regije. To su dodatno proširili globalnim stručnjaci­ma, a razvoj projekta logistički je podržala i zagrebačka Cotrugli Buvatskoj, siness School. Znači, od početka im je pristup bio globalan.

Fizički su tvrtku osnovali u Sloveniji, koja za razliku od Hrvatske ne kažnjava već potiče aktualnu pozitivnu poslovnu praksu u blockchain­u i ICOima. Kako Tolarov proizvod izravno podupire UN-ove ciljeve održivog razvoja sadržane u Agendi 2030., tražili su i političku potporu kakvu inače daju lokalni političari. Kad ih već nisu hrvatski, podršku su dali slovenski političari.

I dakako, novac skupljaju preko ICOa, ali kroz globalni investicij­ski roadshow. Ne samo zbog investitor­a već i zato što će tako odmah dobiti partnere i korisnike po svijetu. Vrlo slično je radio Mate Rimac. Treba naglasiti ipak da Tolar, ne računajući vrijeme potrebno za razvoj, sve ovo uspijeva realizirat­i u svega tri mjeseca pokazujući da ima načina da se odavde, iz Hrvatske, uspije “kao u Silicijsko­j dolini”, ali samo ako se odlučite izaći iz hrvatskih okvira i zaobići one koji vas u rastu i razvoju uporno sputavaju.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia