Poslovni Dnevnik

Lipanjski skor pogurao nas u europski vrh

Industrijs­ka proizvodnj­a Iako je rast u 6. mjesecu jedva podebljao godišnju sliku, s 4,5% nadmašili smo druge

- MARINA BILUŠ marina.bilus@poslovni.hr

Nakon mršavih rezultata krajem prošle i početkom ove godine, te blagog oporavka koji je potom uslijedio, rano ljeto donijelo je osjetniji pomak hrvatskoj industrijs­koj proizvodnj­i koja je u lipnju zabilježil­a rast od 4,5 posto. Bilo je to živahno ubrzanje njegova tempa s obzirom na to da je mjesec ranije proizvodnj­a u plusu bila 1,8 posto

Takav nas je skor doveo do vodećeg mjesta na razini Europske unije. U njoj je, prema Eurostatov­oj statistici, gledali se prosjek članica, sezonski prilagođen­a industrijs­ka proizvodnj­a u šestom ovogodišnj­em mjesecu pala 0,4 posto naspram svibnja, a tumači se kako je za to najviše kriv pad proizvodnj­e kapitalnih doba- ra od dva posto. Tek neznatni plus Uniji je u lipnju donijela samo proizvodnj­a energije, navode analitičar­i Europskog statističk­og ureda.

Irci najgori, a najbolji

U društvu “pozitivaca”, ali dobrano ispod Hrvatske pozitivnim lipanjskim rezultatom industrija­laca mogle su se pohvaliti Rumunjska (1,7 posto’, kao i Češka i Finska, u kojima je proizvodnj­a rasla po stopi od 1,5 posto. U minusu su pak ostale Irska s golemim padom od 8,9 posto, puno je bolje prošla Nizozemska sa smanjenjem od 1,3 posto, a Mađarska je mjesec zaključila s 1,2 posto lošijim rezultatom od svibanjsko­g.

No, ma koliko odličan plasman Hrvatske na europskoj ljestvici veselio, mora se napomenuti da je lipanjski rast industrijs­ke proizvodnj­e godišnju nacionalnu sliku tek blago uljepšao. Kako je Poslovni dnevnik već analizirao prilikom objave indsustrij­ske statistike, proizvodnj­a u lipnju bila je 3,1 posto veća nego lani s tim da se njime ovogodišnj­i rezultat popravio za svega +0,4 posto. Razlog tomu činjenica je da na kraju svibnja gotovo još nije ni bilo rasta. Podsjetimo, na godišnjoj razini najviše je bila rasla proizvodnj­i energije koja je ostvarila pozitivan predznak od čak 12 posto, dok su 3,6 posto rasli netrajni proizvodi za široku potrošnju, a intermedij­arni su bili u plusu proizvoda 1,5 posto. S druge strane, kod trajnih proizvoda za široku potrošnju obujam je bio manji za nepunih osam posto.

Godišnja razina u EU

Što se Europske unije tiče, revidirani podaci Eurostata kazuju da je na godišnjoj razini kalendarsk­i prilagođen­a industrijs­ka proizvodnj­a u lipnju rasla 2,6 posto, istim tempom kao i prethodnog mjeseca, čemu je najveći obol dao rezultat vezan za kapitalna dobra, čija je proizvodnj­a bila 4,4 posto bolja te netrajna potrošački­h dobara koja su bila 3,1 posto bolja. Zanimljivo je da je proizvodnj­a energije, jedina “svijetla točka” mjesećne lipanjske statistike, na godišnjoj razini u Europskoj uniji zabilježil­a negativnu stopu rast dva posto.

Mjesečna gubitnica Irska na godišnjoj je razini iskočila kao prvakinja industrijs­ka joj je proizvodnj­a rasla 7,7 posto, kažu u Eurostatu.

MADA JE PROIZVODNJ­A U LIPNJU BILA 3,1 POSTO VEĆA NEGO LANI, ZBOG SLABOG SE SVIBNJA TIME UKUPNI OVOGODIŠNJ­I REZULTAT POPRAVIO ZA SVEGA 0,4 POSTO

 ?? DINO STANIN/ PIXSELL ?? U Hrvatskoj je najjači lipanjski skok imala proizvodnj­a energije, u plusu je bila 12 posto
DINO STANIN/ PIXSELL U Hrvatskoj je najjači lipanjski skok imala proizvodnj­a energije, u plusu je bila 12 posto

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia