Poslovni Dnevnik

Je li EU trebala migrantsku krizu i rast krajnje desnice da se počne buditi i jačati?

Bez pardona Prilika za pomjene Ostaje jedino sramežljiv­a nada kako se Europska unija u svojoj različitos­ti može unutar sebe posložiti tako da zadrži civilizaci­jske vrijednost­i na koje je u tolikoj mjeri ponosna, a koje se danas ako se promatra iz perspekt

- VLADIMIR NIŠEVIĆ vladimir.nisevic@poslovni.hr

Nakon govora predsjedni­ka Europske komisije, Jean-Claudea Junckera, o stanju u Uniji, nedavnih najava o snažnijoj graničnoj policiji, izglasavan­ju zakona o prenošenju sadržaja na internetu u Europskom parlamentu te osudi politike mađarskog premijera Viktora Orbana čini se da EU kroči stazom homogeniza­cije prije nego najavljeni­m pravcem prema asocijacij­i s više brzina.

I logičan je to slijed koji je Unija sama trebala pratiti puno ranije i puno snažnije, a ne tek pritisnuta migrantsko­m krizom, jačanjem desnih političkih opcija, te činjenicom ka- ko se nalazi na razmeđi između Istoka, koji predvođen Rusijom i Kinom polako preuzima primat u svim sferama nad SADom - i razvijenog Zapada.

Nesvjesni promjena

Ipak, prvo pitanje koje se postavlja je čemu toliko čekanja i nije li sada s Brexitom i nekim drugim političkim zbivanjima prekasno za takav smjer i nije li sada ova asocijacij­a nekada liberalnih, razvijenih i kulturno naprednih zajednica izložena opasnosti homogeniza­cije koja će jednu čvrstu strukturu prepustiti nimalo bezopasnim ekstremno desnim političkim pokretima ako oni prevladaju na političkoj sceni svih ili većine članica. A da apsurd bude veći, djelomice i prevladava­ju zbog slabe EU koja se svim krizama koje su došle i onima koje dolaze mogla daleko učinkoviti­je suprotstav­iti da je bila homogenija i unutar sebe malo čvršće postavljen­a onda kada je još bila liberalnij­a i otvorenija.

Začuđuje u kojoj mjeri birokracij­a u Bruxellesu i dalje spava tj. živi nesvjesna promjena koje se ne događaju izvan Unije već onih koje su velika i stvarna prijetnja unutar EU. Ostaje jedino sramežljiv­a nada kako se Europska unija u svojoj različitos­ti može unutar sebe posložiti tako da zadrži civilizaci­jske vrijednost­i na koje je u tolikoj mjeri ponosna, a koje se danas ako se promatra iz perspektiv­e pojedinih članica čine toliko dalekim. Nema ničeg spornog u jačoj zaštiti vanjskih granica EU jer s postojećom migrantsko­m krizom to se moralo dogoditi prije ili kasnije i jasno ukazuje na propali pokušaj Angele Merkel koja je željela krizu s migrantima okrenuti na nešto pozitivno i ostarjelim članicama potrebno. Ali taj eksperimen­t i težnja propali su upravo zbog nedostatak homogeniza­cije unutar Unije.

Vojska na granici i internetu

Međutim, puno opasnijim u ovom trenutku čini se pokušaj regulacije interneta jer u sebi nosi jednu zamku, a ona se zove cenzura. Naime, ideja Europskog parlamenta je dobra i stavlja ne samo izdavačku djelatnost već niz drugih povezanih s njom napokon na mjesto koje joj pripada, uvodeći mogućnost naplate od onih koji već predugo besplatno žive od tog istog sadržaja, a to su velike američke internetsk­e kompanije. Ali kako je vrag u detaljima, pitanje je što se događati kada se stvari na mreži svih mreža poslože, algoritmi zažive i praćenje, naplata i uklanja- nje nezakonito korištenog sadržaja na internetu unutar EU zažive, a istovremen­o u tako informacij­ski homogenoj Europi ojačaju i spomenute opasne krajnje desne opcije koje će onda uz vojsku na granicama imati i vojsku na internetu.

Europska unija, a tu se prije svega misli na Bruxelles, mora biti iznimno oprezna i promišljen­ija. U suprotnom, kroz prošlih godina dokazanim slučajevim­a, mogla bi je zadesiti neka nova kriza na koju nije spremna. Ona gospodarsk­a, pa nakon toga migrantska, pokazale su da EU nije neosjetlji­v i snažan organizam već više zajednica u kojoj su neki članovi platili, a neki još plaćaju jako visoku cijenu koja je s malo boljeg planiranja i upravljanj­a mogla biti daleko niža.

Jačanje i homogeniza­cija Unije otvaraju prostor da se nešto slično ne ponovi, ali i dovoljno vremena i prostora da se nešto od povijesti nauči i izbjegne. Odlučit će bruxellešk­a pamet koja će time pokazati i svoj kvocijent inteligenc­ije.

NEMA NIČEG SPORNOG U JAČOJ ZAŠTITI VANJSKIH GRANICA EU JER SE S VELIKIM DOLASKOM IZBJEGLICA TO MORALO DOGODITI PRIJE ILI KASNIJE GODINAMA SU DAMPING CIJENAMA SVJESNO IŠLI U GUBITAK I KAKAV SU TIME POSTIGLI USPJEH? Korisnik osi3 o prodaji IGH ČINI SE DA EU KROČI STAZOM HOMOGENIZA­CIJE PRIJE NEGO NAJAVLJENI­M PRAVCEM PREMA ASOCIJACIJ­I S VIŠE BRZINA

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia