Novi turistički zakoni
Uzmu li bankama za turističku članarinu, to će se osjetiti na kreditima >>
Lani je od članarina utrženo oko 215 milijuna kuna, a od boravišne pristojbe 465 milijuna kuna
Prijedlog Ministarstva turizma da banke postanu obveznici plaćanja turističke članarine, kojim se financira rad turističkih zajednica, naišao je u ponedjeljak na oštre kritike iz bankarskog sektora. Naime, ideja je da turističku članarinu više ne plaćaju poduzetnici iz niza djelatnosti među kojima su i frizeri, fotografi, programeri, umjetnici i sportaši, a novi obveznici postaju banke od kojih bi se godišnje ubralo oko 7,3 milijuna kuna. Inače, lani je od članarina utrženo oko 215 milijuna kuna, a od boravišne pristojbe 465 milijuna kuna.
“Istraživanjem na terenu uočili smo da banke imaju izravnu korist od turističkog prometa, jer u srpnju i kolovozu bilježe drastičan rast prometa na bankomatima, a raste i promet kartičarima. Stoga smo odlučili da banke stavimo na popis djelatnosti koje će plaćati članarinu, a neke djelatnosti skinemo s te liste, jer turistička dinamika na njihovu djelatnost uopće nema utjecaja. Ima tu apsurdnih situacija koje želimo izbjeći u budućnosti “, pojasnio je ministar turizma Gari Cappelli na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), međutim, ne smatraju logičnim da se od banaka traži da plaćaju članarinu u turističkim zajednicama, jer ne obavljaju registriranu turističku ili uslužnu djelatnost.
“Nismo imali informacije ni da se planira takvo novo povećanje nameta za bankarsku industriju. Kroz duži period vremena raspravlja se o poreznom rasterećenju gospodarstva, a s ovim prijedlogom uvodi se dodatan namet na jednu granu gospodarstva”, kažu iz HUBa. Dodaju da banke u Hrvatskoj već plaćaju namet na osnovu prihoda od mjenjačkih poslova ostvarenih u turističkom mjestu, a novim bi se zakonom namet plaćao i na osnovu ukupnih prihoda od naknada i provizija.
“Proširenjem osnovice na ukupni prihod od naknada i provizija banaka, neopravdano bi se opteretilo banke za one djelatnosti koje nisu uopće vezane s obavljanjem usluga povezanih s turizmom, poput primjerice naknade i provizije po kreditnim, garantnim i sličnim poslovima”, iznose iz bankarske udruge.
Kažu i da bi se prema prvim izračunima ukupni trošak turističke članarine povećao 10 do 15 puta, te shodno tome regulatorni trošak za bankarsku industriju bi bio i bitno veći, a kao posljedica toga, bankarska industrija bi imala manje prostora za snižavanje kamatne marže i što povoljniju ponudu za svoje potrošače.
Osim promjena u naplati članarina, paketom zakona o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i članarini predviđa se spajanje i ukidanje turističkih zajednica koje više od trećine prihoda troše na plaće te decentralizacija u sustavu odlučivanja o iznosima boravišne pristojbe. Prijedlozi zakona su u javnoj raspravi do 18. listopada.
Ministar Cappelli pojasnio je kako je cilj reforme depolitizacija, racionalizacija i dobrovoljno udruživanje turističkih zajednica. Radi se naime o sustavu koji samo od članarina i boravišnih pristojbi godišnje ostvaruje oko 800 milijuna kuna, a dobar dio tog novca ne troši se kako bi trebalo.
“Sustav turističkih zajednica postavljen prije 17 godina učinio je puno u godinama kad je Hrvatsku nakon rata trebalo vratiti na turističku scenu, no u doba digitalizacije takav sustav nije dovoljno učinkovit i postao je ograničavajući faktor.
Cilj je povećanje ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica posebno na regionalnoj i lokalnoj razini, osiguranje preduvjeta za destinacijsko upravljanje te osiguravanje dostatnog izvora financiranja”, kazao je ministar, istaknuvši posebno decentralizaciju sustava, gdje će veća sredstva dobivati i njima upravljati lokalne razine, dok će uloga nacionalne turističke organizacije biti usmjerena u vanjsku turističku politiku RH.
Nacionalna turistička organizacija tako će brinuti za brendiranje zemlje i neće više brinuti o turističkim zajednicama niže razine, regionalni će uz 5 posto veći prihod biti zaduženi za strateško planiranje i razvoj, stručnu potporu u procesima zakonodavstva, prostornog planiranja te ostalih instrumenata regulacije, te podupirati javne turističke projekte, dok će lokalni TZovi biti zaduženi za stvaranje turističkih proizvoda. Oni koji troše više od trećine na zaposlenike, ukidat će se ili udruživati.
BANKE IMAJU IZRAVNU
KORIST OD TURISTIČKOG PROMETA U ŠPICI SEZONE Gari Cappelli ministar turizma