Od ponedjeljka lakše digitalno poslovanje između poduzetnika, građana i vlasti

Solarni sustav Digitalizacija Zbog direktive EU od početka sljedećeg tjedna na bilo koji javni natječaj u Hrvatskoj ponuda se može predati u cijelosti elektroničkim putem, odnosno preko interneta i ne smije biti nikakvih dodatnih papira, telefonskih poziv

Vikend ispred nas jedan je od uzbudljivijih. Ne zbog odmora već zbog biznisa. Već 27 godina slušamo obećanja hrvatskih političara da će digitalizirati poslovanje javnom upravom. Svašta su pričali, ali sve do jednoga od toga revno odustajali. Digitalizacija je posljednja dva i pol desetljeća u Hrvatskoj, najblaže rečeno, puzala.

No, od ponedjeljka, barem kad dođe do poslovanja s državom, odgode više nema. Digitalizacija je sada obveza koja je zaključno sa subotom 29. rujna kroz eIDAS direktivu neodgodivo nametnuta svim članicama EU. Izuzetaka nema pa tako ni za Hrvatsku. Možda je najjednostavnije eIDAS rastumačiti kroz javnu nabavu. Od ponedjeljka se zbog te direktive na bilo koji javni natječaj u Hrvatskoj ponuda može predati u cijelosti elektroničkim putem, odnosno preko interneta. Nikakvih dodatnih papira, telefonskih poziva ili bilo kakve druge slične offline administracije ne smije biti.

Narudžbe preko interneta

Dovoljno je ponudu predati elektronički. Štoviše, na isti način, od ponedjeljka, ponude mogu predati ne samo hrvatske tvrtke već i tvrtke registrirane u drugim članicama Unije. Printanje ponude na papir, slanje poštom ili urudžbiranje, sve to, osim ako izrijekom ne želi raditi sam ponuditelj, više neće biti obvezni dio procesa javne nabave. Također, ne smije se ni uvjetovati da bude.

Ali eIDAS će imati snažan učinak i na privatne biznise. Elektroničke ponude, potvrđene elektroničkim potpisom (eSignature) i elektroničkim vremenskim žigom (eTimestamp), bit će pravno valjani dokumenti u poslovnoj korespodenciji unutar Unije.

Drugim riječima, ako oglasite prodajnu promociju i preko interneta primite narudžbu iz Njemačke, a koja je tako ovjerena, i koja se poziva na popust koji ste oglasili, bit ćete je obvezni uvažiti. Europska komisija to ilustrira narudžbom njemačkog trgovca vinima, koji je kod jednog francuskog vinara pronašao promotivnu prodaju nekog vina po popustu od 25 posto u slučaju da se narudžba napravi do petka u 20 sati.

Komisija tvrdi da neće biti važno što je petak poslijepodne i što je njemački trgovac na poslovnom putu, jer ako mu iz ureda preko interneta pošalju narudžbu, koju kao odgovorna osoba ovjeri elektronički te je zatim odmah pošaljete francuskom vinaru, ovaj će njegovu narudžbu s popustom morati uvažiti.

Primjerice što donosi eIDAS ima još. Unija je regulativu, koja punim imenom glasi Electronic Identification (eID) i Trust Services (AS), usvojila prije četiri godine.

Za rast online trgovine

U osnovi regulativa treba olakšati digitalno poslovanje između biznisa, građana i javne vlasti. Jedna od glavnih stvari koju eIDAS donosi je kompatibilnost na razini cijele Unije. Prvi dio je elektronička osobna iskaznica, koju u Hrvatskoj možete dobiti jedino s plastičnom karticom osobne iskaznice.

No, u drugim državama Unije, poput Estonije, i kroz eResidency digitalnu osobnu iskaznicu, dobije se mobilnu osobnu iskaznicu pa čak i diplomatsku osobnu iskaznicu. Te nacionalne osobne iskaznice sada vrijede u cijeloj Uniji i svugdje vam ih moraju priznati kao valjan dokument za elektronički potpis. Jednako tako hrvatske državne institucije sada moraju prihvaćati elektroničke osobne iskaznice iz drugih članica Unije.

Biznisi iz mogu prihvaćati također. Primjerice, tehnički gledano telekomima, HEPu, rentacar kućama i drugim biznisima, to će omogućiti da preko interneta u cijelosti pokrenu i zaključe proces ugovaranja pretplate na neku uslugu, prodaje iPhonea ili iznajmljivanja automobila.

Razlog je taj što od potencijalnog kupca mogu tražiti da se prijavi elektroničkom osobnom iskaznicom, tzv. državnim loginom, svojevrsnim pandanom loginu Facebooka i Googla, te da tako sa sigurnošću svog kupca mogu jednoznačno identificirati. To otvara veće mogućnosti za prodaju lijekova, cigareta i alkohola preko interneta. Primjena državnog logina značila bi da se sa sigurnošću može utvrditi je li osoba punoljetna.

Od ponedjeljka se od država članica traži da biznisima omoguće i primjenu epečata, odnosno da umjesto direktora ili vlasnika, dok je na godišnjem odmoru, službene dokumente elektronički može potpisivati i njegov zamjenik ili drugi ovlašteni zaposlenik. Europska komisija navodi da će nova regulativa svim bankama otvoriti mogućnost da klijentima ponude otvaranje, upravljanje i zatvaranje bankovnog računa isključivo preko interneta. Nadalje, EU uvodi WAC ili Website Authentication Certificates, koji će izravno pravno povezivati tvrtke registrirane u Sudskom registru s njihovom web adresom.

Drugim riječima, briše se potreba za strogim CARNetovim pravilima za registraciju HR domena, jer sada će se podatak tko stoji iza koje domene dobiti izravno iz internetskog preglednika i za njega će jamčiti EU. Komisija se nada da će to povećati povjerenje građana EU u online kupovinu. No, isto tako da će utjecati na smanjenje opasnosti od phishinga.

Provjera identiteta

Pravnicima, računovođama, arhitektima, marketingašima i drugim pružateljima profesionalnih usluga očekuje se da će nova regulativa otvoriti mogućnost da više posla rade udaljeno, preko interneta, jer će moći sa sigurnošću provjeriti identitet sugovornika. No, glavna će im prednost biti ta što će preko interneta moći zaključivati pravno valjane ugovore, i to bez potrebe da se išta ispiše na papiru. Jednako tako imaju na raspolaganju uslugu eRegisterd Deliveryja, koja je pandan današnjoj potvrdi primitka kad se dokument šalje poštom. Sve ovo očekuje se da će biti velika korist i za biznise koji se bave transportom.

Uglavnom, Komisija ovu regulativu uspoređuje s Amazonovom 1Click tehnologijom kupovine. Drugi po mogućnostima uvođenje državnog logina uspoređuju s Googleovim i Facebookovim loginom. Hoće li se takve usporedbe opravdati tek ćemo saznati. No, problema već sada ima. Jedan od njih je što Hrvatska zasad nije omogućila da biznisi koriste hrvatsku elektroničku osobnu iskaznicu. Tako dolazimo do paradoksa. Hrvatski biznisi morat će prihvaćati eosobne iskaznice iz drugih članica, ali ne i našu hrvatsku osobnu iskaznicu. Siguran sam da će hrvatski političari obećati da će to riješiti, ali mogu se samo nadati da će im EU to što prije nametnuti kao obvezu.

ELEKTRONIČKE PONUDE POTVRĐENE ISTIM TAKVIM POTPISOM I VREMENSKIM ŽIGOM BIT ĆE PRAVNO VALJANI DOKUMENTI UNUTAR UNIJE