Hrvatska na radaru investitora
Optimistične prognoze Analitičari očekuju skori povratak hrvatskog kreditnog rejtinga u investicijski razred
Strani ulagači već prepoznaju pozitivne trendove, što je najvidljivije po kretanju hrvatske premije na rizik
Optimistične ekonomske prognoze za iduće dvije godine mogle su se čuti na 25. Macroeconomic Outlooku Addiko banke, a jedna od tema konferencije bila je i digitalna transformacija bankarske industrije. Nakon što je Hrvatska prije pet godina izgubila investicijski kreditni rejting koji je pao u kategoriju popularno zvanu “smeće”, povratak u investicijski razred sada je vrlo blizu, smatraju u Addiko banci.
Dvije ključne rejtinške agencije nedavno su objavile pozitivne izglede za naš rejting čime smo nadomak povratku u investicijski razred, istaknuo je direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hrvoje Stojić dodavši da je “Hrvatska na radaru investitora”. Strani ulagači već prepoznaju pozitivne trendove, što je najvidljivije po kretanju hrvatske premije na rizik koja se kreće u skladu s premijom država iz naše šire regije čiji se rejting nalazi u investicijskom razredu, istaknuo je Stojić. “Percepcija rizika kod investitora, kada je u pitanju Hrvatska, značajno je poboljšana”, smatra glavni ekonorasta mist Addiko banke. Rezultat je to fiskalne konsolidacije po čemu smo predvodnici u regiji, dodao je Stojić.
Pad javnog duga u 2019.
U osnovnom scenariju analitičara te banke sa snažnijim nominalnim rastom gospodarstva ove i iduće godine te nižim izdacima za kamate javni bi dug trebao pasti prema 70 posto BDPa u 2019. godini. To pak s kontinuiranim poboljšanjem eksternih pokazatelja, poput bilance plaćanja i zaduženosti, otvara put rastu kreditnog rejtinga. U tom osnovnom scenariju hrvatski javni dug mogao bi pasti ispod razine koje traže Maastriški kriteriji (60 posto BDPa) za najviše pet godina, prognozira Stojić.
Što se tiče ekonomskog rasta, Addiko banka zadržala je prognozu o 3postotnom rastu u ovoj godini, a istovjetni rast očekuje nas i u idućoj. Ekonomija bi 2020. trebala usporiti na 2,8 posto.
Zadržana prognoza rasta za ovu godinu rezultat je snažnog rasta osobne potrošnje, rekordne turističke sezone i solidne inozemne potražnje te sve povoljnijim uvjetima refinanciranja. Time se poništavaju negativni utjecaji restrukturiranja Agrokora na investicije. Stojić naglašava kako osobna potrošnja nije podržana samo turističkom sezonom već i snažnim oporavkom tržišta rada, kontinuiranim poreznim rasterećenjem ekonomije, padom stope štednje, oporavkom kreditiranja te povećanim doznakama iz inozemstva.
Podrška hrvatskom rastu dolazi i iz pozitivnih naznaka u eurozoni. Područje eura ne samo da nastavlja ekonomski jačati, već se nalazi malo iza polovice ciklusa oporavka. Kamatne stope nemaju prevelikog utjecaja na rast, a ni trgovinski rat. Stojić kaže kako do sada uvedene carine u međusobnoj kineskoameričkoj trgovini negativno utječu na 2,5 posto svjetske trgovine.
U slučaju da Kina uzvrati mjerama odmazde u punom opsegu, to bi se izravno odrazilo na četiri posto svjetske trgovine, a neizravno na 12 posto. Dobra je vijest, istaknuo je Addikov analitičar, da se usporavanje kineskog ekonomskog za jedan posto reflektira na globalnoj razini u smanjenju svjetskog BDPa za 0,2 posto. Što se tiče glavnih rizika kod naših trgovinskih partnera, Stojić je ubrojio političku nesigurnost u Njemačkoj i Italiji.
Hrvoje Stojić u svojoj se prezentaciji osvrnuo i na tečaj kune koji u narednom razdoblju vidi “malo jačim”. Ovogodišnji prosječni tečaj od 7,42 kune za euro iduće godine pada na 7,39 kuna, a 2020. na 7,36 kuna. Na Macroecomic Outlooku govorilo se i o digitalnoj transformaciji za koju je predsjednik Uprave Addi- ko banke Mario Žižek u uvodu kazao kako ima vrlo veliki utjecaj na bankarsku industriju.
Očekivanja novih klijenata
U tom kontekstu, Žižek je istaknuo inovacije koje je banka napravila u tom pogledu, u segmentu proizvoda (mogućnost plaćanja računa Viber chatom), usluga (prva Express poslovnica) i procesa (odobrenja kredita samo uz osobnu iskaznicu u roku od 30 minuta), a najavio je i novosti o kojima će se ubrzno znati više. O aspektima digitalne transformacije pobliže je govorio Luca Martini, partner u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers (PwC) koji je na primjeru tri europske banke – britanskog Lloydsa te španjolskih BBVA i Caixabank – pokazao što nova generacija klijenata banaka očekuje i kako to provesti. Martini je posebno istaknuo Caixabank koja predvodi u digitalnoj transfomaciji, pa od 2,4 milijarde transakcija godišnje njih 28 posto odvija se putem internetskog bankarstva, a 27 posto putem mobilnog.
S druge strane, BBVA banka je “opsjednuta tehnologijom”, istaknuo je Martini, a vodeći su u Europi po podršci startupima. Od 75 milijuna klijenata BBVA, više od 25 milijuna je digitalnih, istaknuo je Martini. U slučaju te španjolske banke značajna je činjenica da je digitalnu transformaciju inicirao i proveo najviši menadžment banke, predvođen predsjednikom Uprave, a to je jedan od “sastojaka za uspjeh” tog procesa u svakoj banci. “Digitalni klijenti će uskoro oblikovati bankarske odluke”, poručio je Martini dodavši kako “novi klijenti” sve više traže “Amazon iskustvo” u kontaktu s bankom.
Toga su itekako svjesni u Addiko banci koja, prema riječima Marija Žižeka, ostvaruje sve bolje financijske rezultate. Gubitak od 2,5 milijarde kuna iz 2015. lani je preokrenut u dobit od 230 milijuna kuna, a “dobar trend nastavit će se i u ovoj godini”, naglasio je Žižek. Ove godine plasirano je za petinu više potrošačkih kredita, a u prvom polugodištu zabilježen o je i 25 posto više kredita poduzetnicima, naglasio je Žižek.
PERCEPCIJA RIZIKA KOD INVESTITORA, KADA JE U PITANJU HRVATSKA, ZNAČAJNO JE POBOLJŠANA Hrvoje Stojić Addiko bank