Ovaj model ići će do 2025. godine pa će biti puno posla za građevinare
okrugli stol //// Energetska obnova javnih zgrada Struka o velikim projektima
Osim za građevinski sektor, energetska obnova je velika prilika i za jačanje lokalnog poduzetništva i obrta
Većina javnih zgrada u Hrvatskoj je izgrađena prije 1987. godine i potrebna im je obnova te je to velika prilika za nacionalni projekt energetske obnove javnih zgrada, rečeno je na Okruglom stolu koji su na tu temu proteklog tjedna u Zagrebu organizirao Poslovnidnevnik.
Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja kazao je da je projekt energetske obnove javnih zgrada (EOJZ) obustavljen do veljače naredne godine jer je interes premašio dostupan novac. “Izuzetno smo zadovoljni sa svim prijavama koje su dolazile. Natječaj je odrađen u dvije faze, a ukupno je prijavljeno 758 projekata vrijednosti 2,6 milijardi kuna, a zatraženo je 1,3 milijarde kuna subvencija dok mi možemo osigurati 1,1 milijardu”, pojasnio je Štromar. Dodao je da se nada da će u ovoj financijskoj perspektivi Europske unije Hrvatska moći osigurati dodatnih 100 do 250 milijuna eura kako bi se zadovoljili svi zahtjevi i nove potrebe.
Rok izvršenja ovih projekata je 18 do 24 mjeseca te ministar Štromar očekuje da će hrvatska građevinska operativa, kao i proizvođači materijala, biti angažirani najmanje do 2022. godine samo na ovom projektu. “Subvencije u ovom programu su oko 50 posto. S energetskom obnovom javnog sektora smo započeli u školama što nam je bilo dobro iskustvo koje je omogućilo da radimo i ovako veliki projekt. Bit će jako puno posla za građevinsku industriju, jer će tu biti i puno projekata POSa, nisko i visokogradnje, i za očekivati je da će ovaj sektor dosegnuti 5,5 posto BDPa”, kaže Štromar. I sam ministar, kako kaže, upoznat je s činjenicom da je građe- vinskom sektoru najpotrebnija predvidljivost i kontinuitet poslova kako bi se osiguralo dovoljno kvalitetne radne snage i opreme za izvođenje radova.
Bitan je kontinuitet
Da je kontinuitet građevinskih radova važniji čak i od ukupne visine subvencija, slaže se i Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Bitan je kontinuitet kako bi svi u lancu mogli na vrijeme poslovno planirati i razvijati se”, kaže Ponoš.
Pojašnjava kako je Fond provedbeno tijelo za sve projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Ujedno je Fond značajna stručnotehnička pomoć onima koji svoje projekte prijavljuju na javne pozive na kojima je su- financiranje osigurano iz europskih izvora financiranja. Tako se prolaznost projekata koji su prijavljeni uz pomoć Fonda podigla na preko 95 posto.
“Problem je da mnogi potencijalni korisnici još uvijek ne znaju napraviti kvalitetnu i potpunu dokumentaciju za EU sufinanciranje. Ljudi u Fondu imaju iskustvo jer su odradili niz takvih projekata te puno pomažu korisnicima kako u pripremi, tako i u provedbi samih projekata. Jednom kad su sredstva odabrana, ne znači da će ona u cijelosti biti i povučena. Procedure su stroge, i osobiti treba paziti na postupke javne nabave. Naš je cilj pomoći korisnicima da prebrode sve izazove kako bi u što većoj mjeri sredstva koja su ugovorena u konačnici bila i isplaćena“. Napominje da se kolegajoš
PLAN JE U POSTOJEĆOJ FINANCIJSKOJ PERSPEKTIVI OSIGURATI JOŠ 1 DO 2 MLRD. KUNA ZA EOJZ, AU NAREDNOJ SE OČEKUJE JOŠ SREDSTAVA Predrag Štromar ministar graditeljstva i prostornoga uređenja
BITNO JE ANGAŽIRATI KONZULTANTA I PROJEKTANTA KOJI ĆE DOBRO RAZVITI PROJEKT JER INAČE POSTOJI MOGUĆNOST ODBIJANJA ILI VRAĆANJA PROJEKTA Martina Cuković Finesa Grupa
ma koje u Fondu rade na EU projektima plaće također u 85%om iznosu refundiraju iz EU fondova. „Trenutno imamo 70-ak ljudi koji rade na tome, a posla svakim danom ima sve više jer je Fond osim za energetsku učinkovitost, posredničko tijelo i za projekte zaštite okoliša tako da nam je u planu povećanje administrativnih kapaciteta“, kaže Ponoš. Dodaje da su pri energetskoj obnovi zgrada posebno poželjni ESCO modeli jer su sigurniji kao zajednički interes izvođača i investitora jer je rizik podijeljen te jedni i drugi odgovaraju za dobar projekt i kvalitetno izveden posao. “Posla za građevinski sektor zasigurno neće manjkati, pa je osim zdravijih i toplijih domova i javnih prostora te manje potrošnje energije, ovo ujedno prilika za jačanje lokalnog poduzetništva i obrta. Europska sredstva Fond će nadopuniti i onim nacionalnim, za programe koji će se fokusirati na specifične mjere, a nedavno je objavljen javni poziv za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima vrijedan 12 milijuna kuna“, najavljuje Ponoš.
Nužna podrška investitora
Na probleme s pripremom dokumentacije za EU fondove pri energetskoj obnovi zgrada, upozorila je Martina Cuković, glavni stručni suradnik Finesa Grupe. “Kad se krene u pripremu projekta gledaju se dvije faze. Priprema projekta i provedba. Bitno je da prijavitelj angažira konzultanta i projektanta koji će dobro razviti projekt jer u protivnom postoji mogućnost odbijanja ili vraćanja projekta.
U izvedbi je nužno raditi po projektu, odnosno po javnoj nabavi, ako je u tom modelu. Bitni su stručnjaci s iskustvom jer rizici postoje u svim fazama, no kasnije se može ustanoviti da sve nije napravljeno po pravilima pa je moguć i zahtjev za povratom novca. Novac koji se dobije ‘besplatno’ mora se dobro opravdati”, kaže Cuković. Dodaje da su korekcije (umanjivanje subvencioniranog iznosa) često zbog banalnih stvari. Na skupu su se sudionici prisjetili slučaja dječjeg vrtića u Rijeci gdje je nakon uočenih grešaka napravljena nacionalna korekcija od pet posto, no nakon što se investitor žalio Bruxellesu, tamo je napravljena korekcija 25 posto. Sudionici rasprave iz realnog sektora su se uglavnom žalili na nekontinuitet, nekvalitetu izvođača, kao posljedica nedostatka generalno radne snage. Tako Eduard Vivoda, član Uprave Riteha, kaže da bi se projekti po ovom natječaju za energetsku obnovu zgrada mogli odraditi u narednih 2 do 2,5 godine, ali problem bi mogao biti nedostatak radne snage.
“Problem je što investitor često misli da kad naruči i plati posao da je njegov posao gotov te se on povuče aktivne pripreme projekta. Investitor treba biti stalno prisutan u projektu, i to u svim fazama. Ako nemate podršku investitora u svakom trenutku, onda često imate problem sa završetkom projekta. Riteh je bio svojedobno uključen u jednu situaciju sa standardima jer je vrlo varijabilno što se i kako mjeri i na što se stavlja naglasak. Netko više daje na prozore, neko na ovojnicu, a netko na treće i onda se promjene standardi ili želje istih te se stvari mogu tumačiti kako tko želi. Nije problem napraviti projekt uštede 50 posto, no stvari se vide tek za godinu dana kad se obračunaju troškovi. To je posebno škakljivo kod ESCO modela. Ljudi griju svoje stanove kako žele, a glavni projekt je pratio neke standarde npr. netko grije sve sobe, neko samo neke, drugi otvaraju prozore”, kaže Vivoda. Dodaje da se boji da će mnogi aktualni projekti u Hrvatskoj biti financijski korigirani zbog grešaka u izvedbi – nekvalitete, ali i djelomična zloporaba subvencija. Svi sudionici okruglog stola su se složili da kod projekta javnih objekata uglavnom nema problema s intencijama investitora, no da isto tako mnogi privatni investitori imaju skriveni interes i teško shvaćaju da se mora poštovati striktno EU direktiva zbog subvencije.
Dejan Šomoši, viši tehnički savjetnik Sike Croatia, kaže da je njegova tvrtka u stalnom kontaktu s projektantima i investitorima kako bi se napravio najkvalitetniji projekt energetske obnove koji će zadovoljiti stroge EU standarde. “Problem je raspoloživost izvođača kojih je sve manje. Mnoge domaće tvrtke su ostale bez kvalitetnih majstora koji su otišli van granica Hrvatske gdje su primanja veća. Tako da postojeću radnu snagu treba konstantno obrazovati kako bi se zadržao standard izvedbe radova. Dodatan su problem birokratski problemi. Potrebna je bolja edukacija ljudi u državnim tijelima, ali i samim tvrtkama.
Usklađenost projekta
Projektanti imaju problem da u konceptu projekta odrede neki sistem ili uređaj, ali zakon o Javnoj nabavi nalaže da se isti općenito definira s minimalnim zahtjevima kvalitete što dovodi do mogućnosti promjene koncepta projektanta. Pitanje je da projektanti i investitori često ne znaju što se sve na tržištu nudi, dok i sami proizvođači nisu sigurni da li zadovoljavaju sve propisane standarde. Samo u Hrvatskoj ima 4 do 5 tisuće projektanata s kojima surađujemo. Sekundarni problem je da sami izvođači često nisu upoznati s novim tehnologijama i ne mogu zamišljeni kon-
NA TRŽIŠTU IMA DOSTA IGRAČA, ALI KAD SE KRENE U REALIZACIJU UGOVORA TADA DOLAZI DO PROBLEMA Ivica Vlahek Jub
POSEBNO SU POŽELJNI ESCO MODELI JER SU SIGURNIJI KAO ZAJEDNIČKI INTERES IZVOĐAČA I INVESTITORA JER JE RIZIK PODIJELJEN Dubravko Ponoš FZOEU
PROBLEM JE RASPOLOŽIVOST IZVOĐAČA KOJIH JE SVE MANJE. MNOGE DOMAĆE TVRTKE SU OSTALE BEZ KVALITETNIH MAJSTORA KOJI SU OTIŠLI IZ HRVATSKE Dejan Šomoši Sika Croatia
cept projektanta kvalitetno odraditi, a što dovodi često do zastoja u radovima. U samoj izvedbi se stvari prilagođavaju, što u konačnici može dovesti u pitanje usklađenost izvedenog s projektiranim”, kaže Šomoši.
Ivica Vlahek, voditelj tehničko – informativne službe tvrtke Jub također upozorava na nedostatak radne snage, a što je trend koji će biti još veći. “Na tržištu ima dosta igrača, ali kad se krene u realizaciju ugovora tada dolazi do problema da oni ne mogu odraditi preuzeti poslove – ima slučajeva da se na jednoj zgradi za isti posao izmijenila i tri izvođača. Kod izgradnje ovojnica i fasada je bitno primjenjivati kvalitetnije materijale i tehnologije, a onda i izvođači moraju imati kvalitetu i znanje da ih ugrade. Danas je najveći problem kako dići kvalitetu izvođenja jer se svi žale na nisku cijenu. Potrebna je veća kontrola u svakom slučaju – što se nudi, a da se kontroliraju i izvođači, cijene variraju za isti posao 300 do 500 kuna po kvadratu, a to ne može biti isto.
Energetski standardi
Mnogi banaliziraju detalje u izvođenju koje se ne smiju događati”, kaže Vlahek. Dodaje da nema brzih rješenja po pitanju radne snage. “Nije problem kod obiteljske kuće od 150 kvadrata i kad se tu napravi manja ili veća greška, ali kad se radi o velikoj zgradi od stotinu stanova ili ureda, tu mala greška može dovesti do problema koji će zahtijevati sanaciju koja će pojesti čitavu zaradu i tvrtku dovesti u probleme. Imamo sada pojavu velikoga broja nestručne radne snage iz inozemstva koja želi raditi i zadovoljna je plaćom, ali nema iskustva i tu je opasnost na koju se treba paziti”, upozorava Vlahek. Podsjeća da je ESCO model zanimljiv, ali da je bez ozbiljne subvencije on neisplativ jer ima previše rizika i dugi rok povrata, koji može ići i do 30 godina, a što je onda za male privatne investitore, obiteljske kuće, destimulirajuće.
“Pitanje je i energetskih standarda jer objektivno u Hrvatskoj imamo možda pet zgrada koje imaju energetski razred A+, a istodobno imamo barem njih 150 koji imaju takav certifikat. Tu je opet pitanje kontrole. S druge strane, subvencije moraju imati tržišnu logiku jer je praksa s 80 posto subvencije obiteljskih kuća dobra podloga za varanje države jer je bilo svakakvih sumnjivih ugovora i još će se vidjeti kako će svi ti projekti proći reviziju”, smatra ovaj stručnjak. Ante Grubišić, direktor tvrtke Enna Esco, je stručnjak za ESCO i trenutno po tom modelu njegova tvrtka trenutno radi dva projekta na poboljšanju energetske učinkovitosti: Opća bolnica Varaždin i Policijska akademija u Zagrebu. Vrijednost radova skupa zgrada varaždinske bolnice je 83 milijuna kuna, a FZOEU sudjeluje s 40 posto od opravdanih troškova, a povrat ulaganja je kroz 14 godina.
“Policijska akademija troši 10 milijuna kWh energije, a planirana ušteda je 56 posto. U varaždinskoj bolnici, koja troši 16 milijuna kWh, morali smo napraviti veće uštede s obzirom na to da se obnavlja 7 od ukupno 12 zgrada, kako bi na čitavom projektu ostvarili uštedu od 53 posto. Velika pažnja se posvećuje nadzoru radova, odnosno kvaliteti izvedenih radova osim službeno imenovanog nadzora od strane APNa, sama tvrtka ima još tri razine nadzora kako bi bila sigurna da će se posao odraditi kvalitetno i da će biti zadovoljeni najviši standardi kvalitete kako bi se postigla projektirana ušteda te stvorile jake reference za buduće projekte. Trenutni problem svih izvoditelja radova je nedostatak radne snage na domaćem tržištu, što uzrokuje povećanje cijena radova i nemogućnost istovremenog izvođenja većeg broja projekata.
Revizija i povrat sredstava
Naglašava da je ESCO model dobro zamišljen te da uvelike doprinosi ostvarenju ušteda u potrošnji energije u zgradama javne namjene te kako s ovim modelom ugovaranja i sufinanciranja kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te koordinaciju aktivnosti koju provodi APN pokazuje jako dobre rezultate u praksi jer je otvorio tržište usluga energetske učinkovitosti te sa sličnim modelom treba nastaviti i ubuduće. Moramo naglasiti da nam u ovom kompleksnom poslu uvelike pomaže izvrsna suradnja s naručiteljima energetske usluge koji će koristiti energetski obnovljene objekte i njihovo zadovoljstvo nam je najvažnije“, kaže Grubišić.
Ministar Štromar je na kraju zaključio da će ovaj model energetske obnove zgrada ići kontinuirano do 2025. godine. Upozorio je da je bitan nadzor da se vidi da li je izvođač kvalitetno obavio posao na način kako je to projektant predvidio. U protivnom može doći do situacije da EU zatraži za 2 do 3 godine reviziju projekta i da se utvrdi da ne zadovoljava standarde te zatraži povrat sredstava. Istaknuo je i važnost dualnog obrazovanja – da ljudi mogu nakon školovanja dobiti zanimanje sa solidnom plaćom, ali i priliku za studiranje. “U Varaždinu su ove godine svi takvi programi bili po- punjeni jer su ljudi shvatili koliko je to važno. U četiri godine je planirano ukupno pet milijardi kuna za EOZ od čega je 2,3 milijardi iz EU fondova. Za sad se nije uspjelo ispregovarati ESCO model iz EU sufinanciranja. Većina javnih zgrada su stare zgrade i imamo veliku potrebu ulagati u njih. Sad, hoće li uštede biti 30 ili 50 posto je manje bitno jer se u svakom slučaju radi o velikim uštedama energije i novca. Plan je da Vlada u postojećoj financijskoj perspektivi osigura još 1 do 2 milijardi kuna za EOJZ, a u narednoj se očekuje još sredstava”, naglašava ministar Predrag Štromar.
KOD POLICIJSKE AKADEMIJE PLANIRANA JE ENERGETSKA UŠTEDA OD 56 POSTO, A KOD VARAŽDINSKE BOLNICE 53 POSTO Ante Grubišić Enna Esco
BOJIM SE DA ĆE MNOGI AKTUALNI PROJEKTI BITI FINANCIJSKI KORIGIRANI ZBOG GREŠAKA U IZVEDBI, ALI I ZLOPORABA SUBVENCIJA Eduard Vivoda Riteh
U ČETIRI GODINE JE PLANIRANO UKUPNO PET MILIJARDI KUNA ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA OD ČEGA JE 2,3 MILIJARDI IZ EU FONDOVA. ZA SAD SE NIJE USPJELO ISPREGOVARATI ESCO MODEL IZ EU SUFINANCIRANJA