Dobrom izolacijom može se uštedjeti i do 70 posto energije za grijanje i hlađenje
Ivica Vlahek, voditelj tehničko-informativne službe u JUB-u, objašnjava prednosti i nedostatke toplinske izolacije na fasadama te govori o tehnologijama ugradnje i svojstvima materijala
objekti imaju znatno dulji životni vijek u odnosu na neizolirane jer je nosiva konstrukcija zaštićena od velikih temperaturnih oscilacija
SIvicom Vlahekom, voditeljem tehničkoinformativne službe u tvrtki JUB d.o.o., razgovarali smo odabiru toplinske izolacije na fasadama, njihovim prednostima i nedostacima te najzastupljenijim materijalima u našim krajevima.
Opće je poznata činjenica da dobra izolacija fasade zimi smanjuje troškove grijanja, a ljeti hlađenja. Da li je svaka izolacija 'dobra' i kako odrediti koja izolacija je najbolja za neku zgradu ili kuću?
Svaka izolacija odnosno, toplinsko izolacijska obloga koja se danas upotrebljava u sustavima toplinske izolacije na fasadama ima svoje prednosti i nedostatke. Odabir optimalne vrste izolacije uvjetovan je karakteristikama pojedinog objekta, zgrade ili kuće. Kriteriji za odabir optimalne vrste izolacije su različiti vrsta konstrukcije, namjena objekta, arhitektonski zahtjevi, visina objekta, položaj objekta, klimatski uvjeti, vrsta završne obrade i konačno cijena.
Koliko u praksi iznose uštede i koliko treba da se investicija u tom smjeru povrati?
Uštede na dobro izoliranim objektima u odnosu na neizolirane zgrade prikazuju se kroz smanjenje troškova za grijanje i hlađenje.
Tu treba naglasiti da je za postizanje najvećih ušteda potrebno izvršiti cjelovitu sanaciju objekta, svih njegovih elemenata: vanjskih zidova, otvora (prozora, vrata), podova i krova. Takav zahvat može osigurati uštede i do 70 % energije za grijanje i hlađenje u odIzolirani nosu na objekt prije sanacije. Naravno sve to ovisi i o podneblju, energetskim potrebama samog objekta, te o vrsti uređaja za proizvodnju toplinske energije i energije za hlađenje odnosno cijeni energenta.
Uz državne subvencije i poticaje, jednostavni period povrata investicije u poboljšanje energetske učinkovitosti može biti do 15 godina. Što znači da nakon 15 godina vlasnik objekta kroz uštede vraća uloženi novac, a nakon tog razdoblja ostvaruje profit, budući da je životni vijek ugrađenih materijala (fasadnih sustava i stolarije) projektiran na 50 godina.
Koliko je bitan sam postupak postavljanja izolacije, na što treba posebno obratiti pozornost?
Tehnologija ugradnje fasadnih sustava i njena dosljedna primjena u praksi je najvažniji faktor u postizanju projektiranog životnog vijeka pojedine fasade. Ta tehnologija je opće poznata i ne razlikuje se od proizvođača do proizvođača. S obzirom na to da obuhvaća više različitih materijala zahtijeva poznavanje njihovih karakteristika, dobrih i loših strana, te poštovanje pravila struke prilikom ugradnje.
Kad govorimo o povezanim sustavima toplinske izolacije (ETICS) svakako jedna od glavnih pretpostavki je nosivost i ravnost podloge na koju se takvi sustavi ugrađuju. Osim toga vrlo je važno pravilno lijepljenje izolacije na podlogu, mehaničko pričvršćivanje osiguranje sustava od djelovanja vjetra, pravilno pozicioniranje armaturnih slojeva, i posebna pažnja u obradi karakterističnih detalja oko otvora prozora i vrata u cilju sprečavanja prodora oborinske vode u toplinsko izolacijski sustav.
Možete li navesti koje su glavne vrste materijala od kojih se izrađuju toplinske izolacije i po čemu se oni najviše razlikuju? Koji su materijali tradicionalno najzastupljeniji u našim krajevima?
Danas je na prostoru naše regije najčešća upotreba dvaju materijala; ekspandiranog polistirena i mineralne vune kao prevladavajućih materijala za toplinsku izolaciju na fasadama. Njihovo osnovno svojstvo toplinske izolativnosti je podjednako i jedan i drugi materijal s obzirom na koeficijent prolaska topline λ su usporedivi (0,031 – 0,039 W/mK EPS, odnosno 0,035 – 0,042 W/mK MW). Ono što ih značajno razlikuje je otpornost na požar odnosno otpornost na djelovanje vode. Certificirani toplinsko izolacijski sustavi s EPSom sukladno standardu HR EN 135011 klasificirani su u razred B s obzirom na reakciju na požar, dok su sustavi s mineralnom vunom klasificirani u razred A.
S druge strane sposobnost upijanja vode kod EPSa je značajno manja nego kod mineralne vune (0,2 kg/ m2 EPS prema 3,0 kg/m2 MW), što je problem jer izolacija natopljena vodom gubi toplinsko izolacijska svojstva. Treći faktor usporedbe je cijena koja daje prednost EPSu jer je u odnosu na mineralnu vunu cca 30 % jeftiniji materijal.
Upotreba jednog ili drugog materijala osim osobnih afiniteta određena je tehničkim propisima iz područja zaštite od požara koji reguliraju na kojim se objektima može odnosno ne može ugrađivati određena vrsta toplinske izolacije.
Bez obzira koju vrstu izolacijske obloge odabrali, izvođač koji ugrađuje sustav toplinske izolacije mora poznavati njene karakteristike i sukladno tome prilagođavati ostale materijale odnosno tehnologiju izvedbe. U suprotnom uslijed nepoštivanja tehnologije i nepoznavanja materijala nastaju građevinske štete čije sanacije mogu potpuno poništiti pozitivne efekte i prethodno spomenute uštede.
Koje se još dobrobiti, osim energetske učinkovitosti, mogu ostvariti izolacijom fasade?
Dobro izolirani objekti su ugodni za stanovanje, kvaliteta boravka u dobro izoliranom objektu očituje se u zdravom stanovanju u toplim i suhim prostorima zimi i ugodnim svježim prostorima ljeti.
No s tehničkog aspekta dobro izolirani objekti imaju znatno dulji životni vijek u odnosu na neizolirane jer je nosiva konstrukcija zaštićena od velikih temperaturnih oscilacija (zagrijavanja ljeti i hlađenja zimi), a samim time i od dinamičkih naprezanja uzrokovanih promjenom temperature.
UZ DRŽAVNE SUBVENCIJE I POTICAJE, JEDNOSTAVNI PERIOD POVRATA
INVESTICIJE U POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI MOŽE BITI DO 15 GODINA