Država prvi put poslovala s plusom, suficit lani dosegnuo 2,7 milijarde kn
Nagrađujemo izvrsnost Uspjeh javnih financija bori se za titulu najvažnijeg gospodarskog događaja
I u šest mjeseci ove godine ostvaren je višak od 1,6 milijardu kuna, ali tada je ‘buknuo’ Uljanik
Nastojanje ministra financija Zdravka Marića da iskoristi gospodarski rast za uravnoteženje državnog budžeta lani je urodilo plodom pa je prvi put u hrvatskim javnim financijama zabilježen višak. Zbog činjenice da je blagajna opće države do 2017. uvijek bila u minusu, ostvarivanje suficita od 2,75 milijardi kuna nominirali smo za gospodarski događaj godine. Istim trendom javne su financije plovile i u prvoj polovici ove godine pa su u šest mjeseci i prije turističke sezone ostvarili višak od 1,6 milijardu kuna, ali nas je nažalost problem Uljanika povukao ponovo prema minusu. Ministar Marić je morao već u ovogodišnji proračun upisati čak 3,6 milijardi kuna rashoda za plaćanje Uljanikovih dugova zbog podmirivanja kredita za koje su jamčile bivše vlade pa će Državni zavod za statistiku vjerojatno iduće godine morati iskazati povratak u deficit, ali da se krah škverova nije dogodio država bi godinu ponovno završila u debelom plusu.
Niži porezi, veći prihodi
Vratimo se ipak u 2017. Bila je to godina prvih većih poreznih rasterećenja. Prepolovljen je PDV na dio komunalnih usluga, porez na dobit je malim poduzetnicima snižen za 40 posto na stopu od 12 posto, a povećan je i osobni odbitak na 3800 kuna, što je dio zaposlenih lišilo obveze plaćanja poreza na dohodak. Unatoč svim tim rasterećenjima proračun je od poreza utržio veći iznos nego u prethodnoj godini što je u praksi dokazalo da manji porezi znače aktivnije i uspješnije gospodarstvo, veću potrošnje građana i bolji standard, što se na kraju vrati u obliku većih državnih prihoda. Primarni suficit iznosio je čak 12,5 milijardi kuna.
Plus se nastavio se i u prvom dijelu 2018. Prikupljeno je gotovo 60 milijardi kuna prihoda, 3% više nego u istom razdoblju lani, a porezni prihodi rasli su po stopi od 0,8 posto iako je cijeli iznos poreza na dohodak preseljen u blagajne lokalne i regionalne samouprave. Ipak, Uljanikovi dugovi pojeli su gotovo cijeli višak koji je gospodarstvo ostvarilo. Danak je to lošim odlukama vlada koje su se češće usmjeravale prema spašavanju gubitaša nego poticanju rasta i širenja izvrsnih.
U tom kontekstu vrlo je neizvjesno kako će izgledati javne financije u tekućoj godini. Izgledno je da će opća država prijaviti poslovanje na ‘pozitivnoj nuli’ ili u vrlo blagom deficitu, ali priča o Uljaniku pratit će nas i u idućoj godini. Već je u novi proračun uplaniran rashod od 1,5 milijardu kuna za plaćanje dugova pulskog i riječkog škvera.
Ukupno to je više od pet milijardi kuna utrošenih na sanaciju gubitaša. Kad se taj iznos usporedi s ukupnim poreznim rasterećenjem u tri godine koje je manje od 6,5 milijardi kuna, jasno je da je cijena Uljanika bila nastavak poslovanja u okolnostima skupe države. Iznos koji će se potrošiti na Uljanik dovoljan je za izgradnju dva Pelješka mosta, stvaranje 10.000 održivih radnih mjesta ili pak rezanje opće stope PDVa na 23%. Upozorenje je to da se ne smiju ponoviti slične odluke kako nam se ne bi ponovila situacija u kojoj idemo korak naprijed da bi nas ubrzo okolnosti natjerale na dva natrag.
Iskorištena dobra prilika
Međutim, i u ovim okolnostima Marić je uspio provesti fiskalnu konsolidaciju koja je vidljiva u strelovitom padu udjela javnog duga u BDPu. Prvu godinu mandata započeo je s javnim dugom od 87% BDPa. Do kraja tekuće godine očekuje se pad udjela javnog duga ispod 75%. U tri godine tako je Hrvatska obavila velik posao što je vidljivo i iz rasho- da za kamate koji su s nekadašnjih 12 milijardi kuna ove godine pali na nešto više od devet milijardi. Javni dug pada i zbog povoljnijeg refinanciranja dugova što omogućuju povijesno niske kamate na svjetskim tržištima, a Vlada je iskoristila priliku za jače refinanciranje skupih dugova.
Napravilo bi se i više da je razdoblje rasta iskorišteno i za dubinske reforme koje su mogle ukupne rashode države smanjiti i u apsolutnim iznosima, ali za takve poteze potrebna je jaka politička volja cijele Vlade, a ne samo ministra financija.
I u ovim okolnostima realno se nadati povećanju kreditnog rejtinga države na investicijsku razinu u idućem ocjenjivanju koje je na redu početkom iduće godine.