Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika
Apel Inozemne trgovinske komore okupljaju 1300 tvrtki i traže bolje uvjete poslovanja
Zašto Hrvatska nije konkurentna odgovaraju strani ulagači koji zapošljavaju 150.000 ljudi
Hrvatska je ove godine pala na gotovo svim listama globalne konkurentnosti, a da statistika ima i realnu podlogu u pogoršanju poslovnog okruženja potvrđuju i predstavnici stranih gospodarskih i industrijskih komora u Hrvatskoj.
Njih šest, koji okupljaju 1300 stranih tvrtki s gotovo 150 tisuća zaposlenih, a čije investicije čine gotovo 50 posto ukupnog ulaska stranog kapitala u našu zemlju u proteklih 30-ak godina, ujedinili su se u inicijativi kojom žele detektirati, a zatim i upozoriti na ključne probleme s kojim se strani poduzetnici, a isto tako i oni domaći, susreću prilikom pokretanja te razvoja poslovanja u Hrvatskoj. Istraživanju je provedeno od svibnja do listopada na 473 strana poduzetnika u Hrvatskoj, od multinacionalnih korporacija do malih obiteljskih tvrtki, a koji su redom članovi: Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, Njemačkohrvatske industrijske i trgovinske komore ili pak Nordijske gospodarske komore u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da su komore, osim tradicionalnih boljki hrvatskog gospodarstva i društva na koje se upozorava već dugi niz godina: neučinkovita javna uprava, porezna presija te pravna sigurnost, sada pojavio i problem kvalitetne radne snage. Na taj problem posebno upozoravaju njemački poduzetnici u našoj zemlji, a koji su više vezani uz radno intenzivne djelatnosti koje zapošljavaju veći broj ljudi. Isti problem ističu i Austrijanci čija predstavnica Sonja HolocherErtl kaže da je nedostatak radne snage i uzrok što se mnoge investicije iz te zemlje u Hrvatskoj ne mogu ostvariti. Strani poduzetnici generalno upozoravaju da je nužno unaprijediti sustav javnih usluga jer, smatraju, da bi javna uprava trebala biti na usluzi poduzetnicima, a i građanima, a ne im otežavati život i poslovanje.
“Javna bi uprava trebala biti potpora tvrtkama i omogućiti im da se usredotoče na svoju osnovnu djelatnost pružajući im pravodobne i predvidljive usluge te pritom biti odgovorna za svoj rad. Potrebno je uvesti odgovarajuće sankcije u situacijama kada javni službenici neučinkovito obavljaju zakonski propisane dužnosti, ali i nagrade za one službenike koji nadmašuju očekivanja. Komore također pozivaju na digitalizaciju javnih institucija i usluga što bi rezultiralo bržim i transparentnijim javnim uslugama”, kazala je Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj – AmCham. Dodala je da komore također po tom pitanju smatraju da Agencija za investicije i konkurentnost treba ostati samostalna agencija jer je ključna instanca za investitore koji razmatraju ulaganje u Hrvatsku te je kao takva već stekla određenu reputaciju među postojećim i budućim investitorima.
IZ HUP-A PITALI MINISTRA HOĆE LI IZDVOJITI POVLAŠTENE MIROVINE U PRORAČUN, ALI SU OSTALI BEZ ODGOVORA
Mirovinska reforma nije ništa više od vatrogasne mjere spašavanja postojećeg sustava. Znamo da prvi stup može opstati jedino ako rastu prihodi i ako se održava stabilnost. Da bi to bilo moguće treba rasti broj zaposlenih i rasti plaće”, rekla je predsjednica HUPa Gordana Deranja na radnom ručku HUPa i ministra Marka Pavića na temu mirovinske reforme. Napominje da danas svaki zaposleni uzdržava jednog umirovljenika što je kritični pokazatelj manjkavosti sustava. U brojkama, poslodavcima nedostaje 35.000 radnika, umirovljenika je 1,2 milijuna, zaposlenih tek 300.000 više, a godišnje za mirovine nedostaje oko 17 milijardi kuna. Među pitanjima koje su poslodavci uputili Pavića bilo je hoće li izdvojiti povlaštene mirovine da se plaćaju iz proračuna što je ostalo bez odgovora te što će Vlada poduzeti da se na tržište rada vrate prerano umirovljeni. Pavić je kazao da se reformom želi doći do 41 godine staža, odnosno da će raditi do 67 godine oni koji nisu uspjeli skupiti taj staž. „Cilj nam je prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu, i radije ću uputiti takav zakon u proceduru kojim se ona aktivira nego je uvoziti“, kazao je ministar.