‘Hrvatska nije konkurentna i zbog visokih poreza na rad’
Kaskamo Bugarska, Češka, Rumunjska, Srbija i Slovačka lakše do ulaganja
Strani poduzetnici se žale i na činjenicu da je Hrvatska sve manje konkurentna po pitanju plaća, a u odnosu na usporedive zemlje iz šire regije zbog visokih ukupnih davanja poslodavaca te relativno niskih neto plaća koje primaju radnici.
Tako Gordana Fuštar, izvršna direktorica Nordijske komore u Zagrebu, upozorava da je oporezivanje rada u Hrvatskoj značajno je veće nego u zemljama koje investitori razmatraju za svoje ulaganje uz Hrvatsku, a to su Bugarska, Češka, Rumunjska, Srbija ili Slovačka.
“U usporedbi s konkurentnim gospodarstvima visoko plaćeni zaposlenici i dalje su ‘skupi’, što nije poticajno za privlačenje investicija i nova zapošljavanja u poslovnim aktivnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost. Također, ukupna dobrobit zaposlenika znatno će se povećati ako se određena plaćanja radnicima ne budu smatrala oporezivim primitkom u naravi, uključujući naknadu za prehranu radnika, naknadu za sportske aktivnosti ili dopunsko zdravstveno osiguranje”, navodi Fuštar. Dodaje da same komore, kao i njihove članice, prepoznaju i pozdravljaju napore hrvatske Vlade u smanjivanju poreznog opterećenja rada u 2017. i 2018. godini te smatraju nužnim provođenje daljnjih mjera koje bi povećale konkurentnost troškova rada u Hrvatskoj i pomogle zadržati zaposlenike.
Sven Thorsten Potthoff, direktor Njemačkohrvatske industrijske i trgovinske (AHH) komore, upozorava da se strani investitori u Hrvatskoj susreću sa sve nekvalitetnijom radnom snagom te da je nužno hitno povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. “Poduzetnici često ističu kako postoji neusklađenost između vještina i znanja potrebnih na tržištu rada i onih koji se stječu kroz obrazovni sustav. U većini slučajeva tvrtka mora uložiti resurse i vrijeme kako bi mlada osoba stekla praktično znanje u zanimanju za koje se prethodno obrazovala. Komore smatraju da bi praktična znanja i znanja stečena kroz obveznu praksu ili pripravništvo na svim obrazovnim razinama (srednjoškolsko, strukovno i visoko obrazovanje) rezultirala boljim obrazovnim sustavom i lakšim prijelazom na tržište rada”, kaže Potthoff. Komore se nadaju da bi uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja moglo popraviti situaciju, ali pozivaju na jače uključivanje tvrtki i potreba gospodarstva kod izrade kurikuluma.
Također, inzistiraju na većoj primjeni digitalizacije u obrazovanju kako bi učenici i studenti stekli znanja koja su tehnološki usklađena s potrebama tržišta.
NUŽNO JE HITNO POVEZIVANJE
OBRAZOVNOG SUSTAVA S POTREBAMA TRŽIŠTA RADA Sven Thorsten Potthoff AHH
KOMORE POZIVAJU NA VEĆU PRIMJENU DIGITALIZACIJE
U OBRAZOVANJU KAKO BI UČENICI I STUDENTI STEKLI ZNANJA KOJA SU TEHNOLOŠKI USKLAĐENA S POTREBAMA TRŽIŠTA