MINISTAR MARKO PAVIĆ TREBAO BI SE IZLOŽITI KRITICI JEDNAKO KAO ŠTO TO RADE STARTUPI

Solarni sustav Neodgovorena pitanja Ministar je priopćio jednom jedinom mediju da razmatra mogućnost da mirovinskim fondovima nametne obvezu da do 100 milijuna kuna ulože u startupe. Podržavam njegovu namjeru. No, dijelim zabrinutost s financijskom i star

DEŽURNI DUŠOBRIŽNICI NEKA SE SAMO ZAPITAJU U ŠTO SU MIROVINSKI FONDOVI (MORALI) DOSAD ULAGATI

Nije mi jasno čega se ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić boji. Ne znam zašto je uplašen svoje ideje dijeliti sa svim medijima, dajući im priliku da mu postave pitanja i dobiju objašnjenja onoga što planira napraviti.

No, smatram lošom praksom da Vlada krupne planove, poput moguće odluke da mirovinskim fondovima omogući ulaganja u startupe, koja se tiče svih građana Hrvatske i njihovih mirovina, priopći preko jednog medija.

Ne bih htio vjerovati da se nakon Agrokora, koji je u svim dosadašnjim Vladama imao poseban status, sada takav pri- nastavio i još počeo preslikavati na druge industrije. Posebno me srdi potez ministra mirovinskog sustava Marka Pavića, jer prvi put otkako je došao na svoju funkciju predlaže nešto što smatram da bi u praksi moglo biti stvarno korisno. I tako mislim usprkos svima koji su taj prijedlog dočekali na nož! Usprkos svima koji tvrde da je nepromišljen, da ne razumije posljedice i da je to vrlo loš potez!

Utemeljene bojazni

Ministar je, što ja znam, valjda u režimskoj maniri, priopćio iz svojih dvora da razmatra mogućnost da mirovinskim fondovima nametne obvezu da do 100 milijuna kuna ulože u startupe. Ne mogu vam reći više o tome, jer meni i mom listu, jedinom dnevnom poslovnom listu u državi, to nije našao shodno reći.

Tako mogu samo prenijeti da su jedina ograničenja koja je zamislio ta da startup investicije mirovinaca ne bi smjele premašiti 0,2 posto portfelja za fondove A kategorije, koji naj- rizičnije ulažu, u dionice, i do 0,1 posto portfelja fondova B kategorije u kojima štedi većina građana.

Nimalo me ne čudi što su brojni poznavatelji tržišta kapitala tu inicijativu dočekali na vile. Njihove su bojazni da bi se ona pretvorila u leglo korupcije, nepotizma i otimačine, itekako utemeljene. Zamislite samo da takva obveza, kakvom ju je u ovom trenutku prezentirao ministar, znači bez ikakvih dodatnih pojašnjenja, stupi na snagu od 1. siječnja. Pa već bi se na Novu Godinu u središnjici HDZa osnovao startup inkubator ‘Zna se’.

Uslijedili bi inkubatori u SDPu, Mostu, Živom zidu… Ako ne bi tvrdili da žele biti komercijalni onda bi tvrdili da žele biti društveni startupi, da žele poticati inkluzivnost žena u biznisu ili tko zna što treće, zatim bi uslijedili pozivi u centrale mirovinaca da iskeširaju pare.

Inovativnost je nešto čega ne bi nedostajalo u tom vrlom, novom, hrvatskopolitičkom startup svijetu. Možda je ministar Pavić o tome razmišljao pa ima rješenja. Ne znamo. To nije priopćio. No, startup svijet već dugo ima rješenja za sprečavanje takvih situacija.

Prije svega zato postoji startup ekosustav. Zato u njemu postoje inkubatori koji izaberu desetak ili dvadesetak startupa, mentoriraju ih pa samo neki prežive i samo neki se pokažu perspektivnima. Zato postoje akceleratori, koji preuzmu takve startupe pa ih pokušaju bolje uvezati s biznisom da poluče rezultat.

Zato postoje poslovni anđeli koji pokažu svojim investicijama da u nekim startupima ima perspektive.

Zato postoje startup natjecanja gdje se opet startupi izlažu propitkivanju i ocjenjuje se koji bi imao najviše šanse itd. Tek nakon svega toga startupi dolaze u poziciju da bi za njih interes pokazali VC fondovi i ostatak investicijske zajednice. I unatoč tome, neki uspiju razočarati. No, neki i jako dobro uspiju. Iz navedenog je jasno da, kako bi došli do više novca, startupi se morastup ju izložiti kritici i preživjeti je. Isto smatram da se mora dogoditi i ministru Paviću planira li novac usmjeravati u startupe.

Objeručke podržavam njegovu namjeru. No, dijelim zabrinutost s financijskom i startup zajednicom o provedbi takvog plana. Hrvatski startup Rimac Automobili proizvodi najbrži električni automobil na svijetu, ali u njega ne mogu ulagati hrvatski mirovinski fondovi.

Izravna ulaganja - ludost

Hrvatski startup Photomath proizvodi jednu od najboljih edukacijskih, tzv. edtech aplikacija na svijetu, ali u njega ne mogu ulagati mirovinski fondovi. Hrvatski startup Agrivi proizvodi jedan od najboljih sustava za menadžiranje u poljoprivredi, ali u njega ne mogu ulagati hrvatski mirovinski fondovi.

Da se razumijemo, mirovinski fondovi ni ne bi smjeli izravno ulagati u startupe. To bi stvarno bila ludost. To je kao da lav brine o mravima. Međutim, lav može kao i u SADu i Finskoj o mravima brinuti preko startup ekosustava, smanjujući si rizik i jačajući hrvatsko gospodarstvo na neizravan način.

Ljetos sam prenio podatak National Venture Capital Association u SADu po kojem je krajem 2001. godine čak je 50 posto VC kapitala s kojima su se financirali startupi u Silicijskoj dolini dolazilo iz američkih mirovinskih fondova tvrdi.

U Hrvatskoj to trenutačno nije moguće. Dakle, i nužda da se provede Pavićeva ideja kod nas, kao i rješenja kako to izvesti postoje.

No, treba naglasiti da mirovinci u SADu nisu ulagali sami u startupe već preko VC fondova. Jedan takav model moga bi zaživjeti i u Hrvatskoj, a njegovi se temelji već dulje grade.

Dežurni dušobrižnici pak, koji brinu o odljevu novca iz mirovinaca neka se samo zapitaju u što su ti isti mirovinci (morali) ulagali dosad – u kakve obveznice i kakve dionice? Bespredmetno je ta ulaganja i komentirati.

STARTUP SVIJET VEĆ DUGO IMA RJEŠENJA ZA SPREČAVANJE RIZIKA KAO ŠTO SU KORUPCIJA, NEPOTIZAM I OTIMAČINA