Zbog naknade za ambalažu skuplje mlijeko
Kome se isplati? S pola kune po boci Fond bi mogao zaraditi 250 mil. kuna
Kome se isplati?
S pola kune po boci Fond bi mogao zaraditi 250 mil. kuna
U mljekarskoj industriji upozoravaju da će zbog povećanja cijene mlijeka biti manje konkurentni u odnosu na uvozne proizvode
Nakon što je ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Ćorić, u utorak na konferenciji “zaGOspodarimo otpadom” najavio da su detektirani novi obveznici plaćanja naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, a što bi godišnje moglo u sustav ubaciti novih 60 do 250 milijuna kuna, jučer je ta najava dobila i konkretne obrise.
Naime, Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je u razgovoru za radijsku postaju Laganini.fm najavio da bi početkom 2019. u sustav povratne ambalaže trebale ući plastične boce za mlijeko i mliječne proizvode te staklena ambalaža za manje volumene.
Povratak na staro
Naknada za zbrinjavanje mliječne ambalaže je ukinuta 2015. s obrazloženjem da je njezin udio relativno mali, 11 posto u ukupnom obujmu plastičnih boca, te da bi to trebala biti mjera koja će ići na korist mljekarskoj industriji te potrošačima koji bi trebali dobiti jeftiniji proizvod.
“Intencija Ministarstva i Fonda je da u našem depozitnom sustavu ponovno bude ambalaža vezana za mlijeko, te staklena ambalaža za manje volumene, dakle govorimo o onima od 2 dcl, jer trenutna tehnologija je automatizirana i manualno omogućava da se i takve boce stavljaju unutar sustava”, najavio je Ponoš. Iz samog FZOEU-a su jučer pojasnili da stručni timovi Fonda i Ministarstva rade na konkretnim prijedlozima te će ih, kad budu imali konačne verzije, uputiti u javno savjetovanje. “Analizama je utvrđeno da ta ambalaža, koja se prije prikupljala kroz sustav, u većini slučajeva sada završava u miješanom komunalnom otpadu i opterećuje odlagališta otpada. Nerijetko se ista baca i u prirodu. Kako se radi o korisnoj sirovini, Ministarstvo i Fond su stava da se ambalaža od mlijeka vrati u sustav te da građani za nju ponovno mogu pri povratu u trgovinu dobiti povratnu naknadu od 0,50 kuna”, kaže nam Ponoš.
U mljekarskoj industriji su neugodno iznenađeni najavama Ćorića i Ponoša. Tako u Dukatu kažu da je eventualno uvođenje povratne naknade tema koja zahtjeva ozbiljnu analizu utjecaja takve mjere na mljekarski sektor u cijelosti i potrošače, dijalog te dogovor ključnih dionika mljekarskog sustava.
“Uvođenje povratne naknade u visini 50 lipa znači i linearno poskupljenje mlijeka i mliječnog asortimana u PET ambalaži za 50 lipa, što je u ovom trenutku nedopustivo u zemlji koja je suočena s ozbiljnim problemom depopulacije, starenja stanovništva, sla-
povratna je naknada, ali i najavljeni iznos poskupljenja
bom kupovnom moći i smanjenjem potrošnje osnovnih prehrambenih namirnica, ali i smanjenom proizvodnjom mlijeka”, kažu u Dukatu.
Udar na potrošače
Iz Vindije upozoravaju da se povratna naknada izravno veže uz cijenu proizvoda, a kako je 2015. cijena bila smanjena za 50 lipa, sada bi bila povećana.
U Meggleu ističu da sektor proživljava teške trenutke te bi uvođenje naknade predstavljalo dodatno opterećenje:
“Proizvođači će imati dodatne troškove i opterećenje novčanog tijeka, a za potrošača će to značiti povećanja maloprodajnih cijena.” ❖