Monetarna politika ne može ublažiti štetu počinjenu suludim trgovinskim ratom

Neizbježne posljedice Ako Trump ispuni svoje prijetnje da će uvesti carine na cjelokupan uvoz automobila te da će primijeniti 25 posto carine na cjelokupan uvoz iz Kine, učinak na američku temeljnu inflaciju, bez cijena hrane i energije, doseći će 0,3% do

Usvijetu se trenutačno vodi trgovinski rat i u skoroj budućnosti nema naznaka primirja. Do ovog trenutka, čini se da je poremećaj u trgovini uzeo toliko maha da može negativno utjecati na prognoze o gospodarskom rastu. Znači li to da bi Federalne rezerve trebale prekinuti s postupnim povećavanjem kamatnih stopa?

Odgovor je negativan. Monetarna politika ne može ublažiti štetu nastalu uslijed provođenja suludih trgovinskih politika. Najveći trgovinski sukob jest onaj između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. U siječnju Sjedinjene Američke Države planiraju povećati nedavno uvedene carine s 10% na 25% na uvoz kineske robe u vrijednosti od 250 milijardi dolara. Predsjednik Donald Trump također je zaprijetio uvođenjem novih carina na uvoz ostale kineske robe vrijedne 267 milijardi dolara. Sastat će se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na ovotjednom summitu G20 u Buenos Airesu. Neki se nadaju da će dvoje vođa postići značajan pomak po pita- nju ovog trgovinskog ćorsokaka. No, to se ne čini izglednim, djelomično stoga što zahtjevi SAD-a ili nadmašuju sposobnosti Kine ili su suviše nejasni da bi se mogli provjeriti u kratkoročnom razdoblju, primjerice pitanje prisilnog prijenosa tehnologije.

Usporavanje u Europi

Među ekonomski opismenjenima opće je prihvaćen truizam da u trgovinskom ratu nema pobjednika. No, također je istina da čak i relativno veliki statistički učinci u pojedinim ekonomskim sektorima obično imaju relativno mali učinak na kvartalni BDP, barem u kratkoročnom razdoblju. Ta neusklađenost djelomično odražava dominantan udio usluga u modernim naprednim gospodarstvima u odnosu na proizvodnju i poljoprivredu. Međutim, uslijed širenja i produbljivanja trgovinskog rata, prognoze o gospodarskom rastu diljem svije- ta postaju sve sumornije. Čini se da je trgovinski rat jedan od razloga ponovnog usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Usporavanje će pak imati učinak prelijevanja na ostale zemlje, osobito izvoznike robe i sirovina.

Europsko gospodarstvo također je zabilježilo usporavanje u 2018. godini, a Njemačka je čak izvijestila o iznenađujućoj kontrakciji gospodarstva u trećem tromjesečju. Trgovina je jedan od razloga: slabija potražnja iz Kine, do sada nezabilježena neizvjesnost o trgovinskoj politici SAD-a te sve izvjesniji izgledi za “tvrdi” Brexit u kojem Velika Britanija napušta jedinstveno tržište EU-a i carinsku uniju.

Protekcionizam diže cijene

Naravno, trgovina je samo jedan od brojnih pokretača gospodarskog rasta, koji je ove godine bio snažan u SAD-u, uvelike uslijed provedbe fiskalnog stimulansa u kasnoj fazi ekonomskog ciklusa. Međutim, očekuje se da će učinak poreznih rezova i povećanja potrošnje provedenih nakon prosinca 2017. uskoro izblijedjeti. Prognoze ukazuju na usporavanje gospodarskog rasta u SAD-u s 2,9 % u 2018. na 2,1 % u 2020. godini.

No, ako se usredotočimo na neto izvoz, slijedeći keynesijanske ili čak merkantilističke argumente, ne bismo li mogli očekivati da Trumpove carine stimuliraju gospodarski rast SAD-a te da tuđi gubici predstavljaju dobitke za Ameriku?

Prošlogodišnje iskustvo ukazuje na suprotno. Trumpov protekcionizam šteti trgovinskoj bilanci SAD-a (kad se uključe učinci fiskalne politike njegove administracije). Trgovinski deficit SAD-a na mjesečnoj razini dosegao je 54 milijarde dolara u rujnu, premašivši u nominalnim vrijednostima deficite zabilježene svakog mjeseca od 2009. do 2017. Carine vjerojatno imaju negativan učinak na američki uvoz, ali negativni učinci na američki izvoz također su veliki.

To je bilo predvidljivo. Kad dođe do usporavanja rasta dohotka među trgovinskim partnerima, oni kupuju manje od SAD-a. Nadalje, Kina i ostale zemlje osvetile su se američkoj robi uvođenjem vlastitih carina. U međuvremenu, uslijed brzo rastućeg američkog proračunskog deficita, što je upečatljiv razvoj događaja u zemlji koja je dostigla punu zaposlenost, prekomjerna potrošačka moć prelila se na uvoz. Dolar je aprecirao u odnosu na većinu valuta, narušivši konkurentnost američkih izvoznika, ponovno sukladno teoriji. No, dok se čini da neki komentatori pretpostavljaju da usporavanje rasta iziskuje monetarno popuštanje, protekcionističke mjere također povećavaju cijene, što ima suprotne implikacije po monetarnu politiku. Istina, učinak na inflaciju do sada je bio malen. Ako Trump ispuni svoje prijetnje da će uvesti carine na cjelokupan uvoz automobila te da će primijeniti 25% carine na cjelokupan uvoz iz Kine, učinak na američku temeljnu inflaciju (bez cijena hrane i energije) doseći će 0,3% do rujna 2019.

Negativan šok u opskrbi

Nepovoljna trgovinska kretanja uključuju negativan šok u opskrbi. Vješto provođenje monetarne politike može pomoći u neutraliziranju negativnih šokova u potražnji, ali može postići male ili nikakve pomake po pitanju šoka u opskrbi. Usporavanje rasta i više cijene neizbježne su posljedice. Američka središnja banka Fed svjesna je da ako pribjegne monetarnom stimulansu uslijed napora usmjerenih na produžavanje trenutačne ekspanzije na umjetan način (na što je Trump primorava), to bi rezultiralo raspirivanjem inflacije.

Trgovina nije najveći čimbenik gospodarstva SAD-a. No, ona je ovih dana dominantna u Velikoj Britaniji. Mnogi vjeruju da se negativne posljedice Brexita po rast gospodarstva Velike Britanije od kojih se strahuje nisu još materijalizirale, djelomično zato što je britanska središnja banka Bank of England ublažila monetarnu politiku. No, to je također zato što nije došlo do šoka u opskrbi 2016. godine kad je održano glasanje. Nedvojbeno, jedini učinak je do ovog trenutka zabilježen vezano uz potražnju (uslijed, primjerice, nižih ulaganja u očekivanju nadolazećeg raskida). Takav pad potražnje može se neutralizirati uz pomoć monetarne politike.

Ako Velika Britanija “ispadne” iz Europske unije u ožujku, bez ikakvih dogovora o nastavku otvorene trgovine, monetarna politika ne može poduprijeti BDP, na što je guverner britanske središnje banke, Mark Carney, nedavno upozorio.

Aktualna trgovinska politika usmjerena je na smanjenje realnog dohotka u SAD-u, Britaniji i brojnim drugim zemljama. Ali monetarna politika ne može neutralizirati učinke. Samo birači to mogu.

CARINE VJEROJATNO IMAJU NEGATIVAN UČINAK NA AMERIČKI UVOZ, ALI NEGATIVNI UČINCI NA AMERIČKI IZVOZ TAKOĐER SU VELIKI

DOLAR JE APRECIRAO U ODNOSU NA VEĆINU VALUTA, NARUŠIVŠI KONKURENTNOST AMERIČKIH IZVOZNIKA