SVIJET ‘KINESKI SINDROM’ VEĆ TOPI ZARADU EUROPSKIH KOMPANIJA
Tenzije Raste broj tvrtki zahvaćenih trgovinskim ratom
U trećem tromjesečju za tri puta je skočio broj kompanija koje su upozorile na negativan utjecaj sporijeg gospodarskog rasta u Kini
Lideri Kine i Amerike, predsjednici Xi Jinping i Donald Trump, tijekom vikenda na sastanku skupine G20 u Buenos Airesu razgovorali su o međusobnim trgovinskim odnosima, a ishod tih razgovora s velikom su pozornošću pratili i šefovi europskih kompanija. Prema Reutersovoj analizi izvješća europskih kompanija, “prehlada” kineskog gospodarstva zbog trgovinskog rata mogla bi za dio najvećih europskih kompaniposlovne ja prerasti u vrlo ozbiljnu “gripu”. Kako Trumpova trgovinska politika utječe na Europu vrlo se lijepo vidi u ovogodišnjoj izvedbi njemačkog burzovnog indeksa DAX. Za ovu godinu indeks bilježi minus od 12,5 posto.
Rekordna trgovina
Rezultat i ne čudi s obzirom da njegovih 30 sastavnica približno šest posto prihoda, odnosno oko 80 milijardi eura ostvaruje u Kini. Inače, njemačka bilateralna trgovina s Kinom lani je dosegla rekordnih 188 milijardi eura. Od javnosti poznatijih kompanija najizloženiji je Adidas koji petinu prihoda ostvaruje na najvećem svjetskom tržištu. BMW će ove godine 18 posto prihoda ostvariti u Kini, a Volkswagen 14 posto. Međutim, zabrinutost investitora ne ograničava se samo na Njemačku.
Istraživanje koje je za Reuters provela poslovna platforma AlphaSense, od srpnja do rujna u komunikaciji s analitičarima predstavnici europskih kompanija iz sastava indeksa MSCI Europe tri puta više su spominjali utjecaj usporavanja kineskog gospodarstva na rezultate. Konkretno, u drugom je tromjesečju 16 kompanija spomenulo analitičarima usporavanje u Kini, a kvartal kasnije čak 49 njih. Općenito spominjanje Kine skočilo je sa 361 na 540 slučajeva. “Europa je vrlo snažno izložena, to je otvorena ekonomija i burze to već odražavaju”, komentirao je Emmanuel Cau, analitičar europskih dionica u britanskoj banci Barclays.
Najteže teškoj industriji
Podaci banke Morgan Stanley pokazuju da su među europskim kompanijama u najtežem položaju rudarske tvrtke i metalurški sektor, zbog “gladi” kineskog gospodarstva za sirovinama i potrebama za čelikom. Naime, britanski KAZ Minerals 76 posto ovogodišnjih prihoda ostvarit će na kineskom tržištu, a BHP 59 posto. Metalurškom divu ArcelorMittalu 49 posto prihoda dolazi iz Kine kao i njemačkoj čeličani Salzgitter i austrijskoj Voestalpine.
Osim teškoj industriji, trgovinski rat predstavlja veliki problem i proizvođačima luksuzne robe, poput francuskog Keringa vlasnika brenda Gucci i švicarskog proizvođača satova Richemont koji u Kini zarađuju četvrtinu prihoda. Ekonomski analitičari ne očekuju da će se američkokineske trgovinske razmirice tako brzo razriješiti. “Teško je očekivati da će Kina biti u mogućnosti ili će htjeti ponuditi dovoljno ustupaka kako bi zadovoljila američke zahtjeve. Stoga situacija može postati gora”, ocjenjuje britanska ekonomistica Melanie Baker.
Toga su očito svjesni i u Njemačkoj. Dok se donedavno prisutnost njemačkih kompanija u Kini smatrala prednošću, novi strateški dokument utjecajne njemačke industrijske federacije BDI pozvao je članice na smanjenje ovisnosti o kineskom tržištu. ❖
DA TRGOVINSKE RAZMIRICE NEĆE USKORO BITI RAZRIJEŠENE SVJESNI SU I U NJEMAČKOJ GDJE JE INDUSTRIJSKA KOMORA POZVALA NA SMANJENJE OVISNOSTI O TRŽIŠTU KINE