Ovisnost o izvozu Njemačkoj sve više postaje nedostatak
Gospodarstvo ranjivo na poremećaje
Američki protekcionizam i slabiji rast na velikim tržištima uzima veći danak u njemačkom nego u francuskom gospodarstvu
Sve donedavno jedna od vodećih prednosti njemačkog gospodarstva usmjerenost na izvoz sada se pokazuje kao nedostatak, upozoravaju tamošnji ekonomisti. Najveće europsko gospodarstvo proteklih je desetljeća ubralo mnoštvo plodova od globalizacije, slobodne trgovine i ukidanja carinskih i graničnih barijera. Naime, vrijednost njemačkog izvoz jednaka je polovici ukupne vrijednosti gospodarstva.
Dublje utkana
Međutim, takva, slobodno se može reći, ovisnost o izvozu čini Njemačku vrlo ranjivom na poremećaje u svjetskom trgovinskom sustavu, kakvima trenutno svjedočimo. “Njemačka je dublje utkana u globalnu ekonomiju od vjerojatno bilo koje druge zemlje. Naš prosperitet, radna mjesta i socijalna infrastruktura ovise o našoj kontinuiranoj sposobnosti prodaje naših proizvoda ostatku svijeta”, izjavio je nedavno ministar financija Olaf Scholz. Američki rastući protekcionizam pod krilaticom “Amerika prva” predsjednika Donalda Trumpa te slabljenje rasta na velikim tržištima, poput kineskog, uzima mnogo veći danak u njemačkom nego, primjerice, u francuskom gospodarstvu. Podsjetimo, kineski je BDP lani porastao 6,6 posto, najmanje od 1990. godine.
“Veliko je pitanje imamo li i dalje pravilan okvir međunarodne politike da gospodarstvo poput našega bude tako otvoreno prema svijetu”, ističe za Financial Times Michael Hüther, čelnik Njemačkog ekonomskog instituta u Kölnu.
“O tom pitanju nikada u prošlosti nismo razgovorala, ali razgovaramo sada”, dodao je Hüther. Znakova da “njemački izvozni stroj” posustaje sve je više. Njemačka je prošle godine jedva izbjegla recesiju nakon što je rast BDPa u četvrtom tromjesečju stagnirao, nakon pada od 0,2 posto u trećem tromjesečju. Ukupno gledajući, najveće europsko gospodarstvo lani je ojačalo razočaravajućih 1,4 posto, nakon 2,2 posto u 2017. godini. K tome, u prosincu su se smanjile industrijske narudžbe i izvoz dok je industrijska proizvodnja neočekivana pala i četvrti uzastopni mjesec, baš zbog smanjene inozemne potražnje. Na kraju, osobna potrošnja pala je po najvećoj stopi u posljednjih 11 godina. Drugim
riječima, “devet debelih godina” njemačkog gospodarstva primaklo se kraju.
“Industrijska proizvodnja i zaposlenost rasli su više-manje kontinuirano od 2011. godine što je, samo po sebi, zadivljujuće”, naglašava Michael Hüther. S obzirom da se indeks poslovne klime instituta Ifo stropoštao s razine od 101 bod u prosincu na 99,1 bod u siječnju, njemačko gospodarstvo vraća se u surovu stvarnost, naglašava Thorsten Polleit, glavni ekonomist u DegussaGoldhandelu. Stvari će postati još gore ako SAD uvede carine na europske automobile, kao što je priprijetio predsjednik Trump. To bi godišnje smanjilo njemački BDP za pet milijardi eura, odnosno 0,16 posto, izračunao je Ifo.
“Nijedna zemlja ne bi se suočila s višim apsolutnim gubitkom od tih carina od Njemačke”, lani je istaknuo taj ekonomski institut.
Svijetla strana
No, njemačko gospodarstvo ima i svoju svijetlu stranu. Zaposlenost je na najvišoj razini poslije ujedinjenja; potrošnja kućanstva i dalje je snažna; plaće rastu brže od inflacije, a troškovi zaduživanja i dalje su vrlo niski. “Domaća potražnja i dalje je vrlo snažna”, ističe Klaus Deutsch, direktor ekonomskih istraživanja glavne udruge poslodavaca BDI. “Ulaganja u nekretnine i opremu i dalje su snažne, kao i osobna potrošnja. Dakle, na unutrašnjem planu gospodarstvo je i dalje u ekspanziji”, dodaje Deutsch. Tu tezu potvrđuje i nedavno istraživanje konzultantske kuće Ernst & Young (EY). Među malim i srednjim poduzećima kralježnici njemačkog gospodarstva - njih 65 posto istaknulo je kako je relativno zadovoljno stanjem svog poslovanja što je četiri postotna boda više nego prije godinu dana.
To je ujedno i najviša razina zadovoljstva od 2004. godine, kada se ta anketa provodi. K tome, gotovo trećina želi investirati u nove strojeve i pogone, a 39 posto namjerava zaposliti još radnika. “Geopolitičke tenzije očito mnogo manje brine mala i srednja poduzeća od velikih kompanija”, komentirao je Michael Marbler, partner u EY. Holger Bingmann, direktor trgovinske federacije BGA smatra kako realni ekonomski i industrijski indikatori nisu negativni, već se više radi o osjećaju straha i nesigurnosti. “Normalno je da stope rasta uspore. No, naše članove brine da bi se uskoro mogli suočiti sa stvarno ozbiljnim problemima, kao što je tvrdi brexit ili sveopći trgovinski rat”, kaže Bingmann.
INDEKS POSLOVNE KLIME EKONOMSKOG INSTITUTA IFO STROPOŠTAO SE SA RAZINE OD 101 BOD U PROSINCU NA 99,1 BOD U SIJEČNJU