Poslovna klima ide nabolje, ali sporije nego u konkurentnim zemljama
Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj
Za konkurentnost Hrvatske nužno je uravnotežiti učinkovitost javne uprave, odnosno kvalitetnu uslugu poduzetnicima na razini države učiniti pravilom, a ne izuzecima ovisno o geografskoj lokaciji, poručuju iz AmChama-a
Ako govorimo o američkim investicijama ili investicijama velikih multinacionalnih kompanija u Hrvatsku, možemo reći da ima doista uspješnih priča, ali još i više propuštenih prilika. Naime, inicijalna procjena poslovnog okruženja i usporedba s drugim potencijalnim destinacijama su temeljiti, dugi i iscrpni procesi kada se radi o velikim kompanijama kakve uobičajeno u Hrvatsku dolaze s druge strane Atlantika.
Područje srednje i istočne Europe s kojim se Hrvatska uobičajeno natječe u privlačenju investicija vrlo je konkurentno zahvaljujući, između ostalog, i ciljanim naporima zemalja da oblikuju svoje poslovno okruženje na način da bude atraktivno ulagačima. Atraktivnost velikim dijelom ovisi o percepciji sigurnosti ulaganja u smislu brzog i učinkovitog pravosuđa i predvidljivosti poslovnog okruženja.
Loša pravna zaštita
Upravo su ovi faktori često ključni pri donošenju odluke i odabira lokacije te zbog njih Hrvatska nerijetko ostane uskraćena za izravna strana ulaganja. Također, godišnja istraživanja poslovne klime koja Američka gospodarska komora zadnjih nekoliko godina provodi među svojim članovima, pokazuju i nisku razinu zadovoljstva postojećih ulagača pravnom zaštitom i nisku razinu povjerenja u pravosuđe.
Stoga su reforma javne uprave i reforma pravosuđa primarne kada govorimo o strukturnim reformama koje bi doprinijele boljem pozicioniranju Hrvatske kao destinacije za ulaganja. Napori Hrvatske za poboljšanje poslovne klime u ovom smislu već postoje, ali zbog oskudnih kapaciteta javne uprave i inertnosti sustava za promjene rezultiraju znatno sporijim pomacima od onih koji se događaju u konkurentskim zemljama.
Je li međunarodnim ulagačima moguće u Hrvatskoj uspješno poslovati? Jest, ali je daleko jednostavnije ukoliko se radi o djelatnostima koje ne zahtijevaju ishođenje dozvola od javnog sektora, gradnju ili kupovinu nekretnine te ukoliko se radi o uslužnim djelatnostima koje kreiraju visoku dodanu vrijednost za globalno tržište i koriste prednosti hrvatske radne snage poput višejezičnosti ili znanja iz STEM područja koja su ili rijetka ili iscrpljena na konkurentskim tržištima.
Primjeri ovakvih ulaganja su brojni. U Hrvatskoj je, zahvaljujući investiciji iz Švicarske, nedavno otvoren ured koji zapošljava hrvatske programere za izradu sofisticiranih proizvoda za inozemno tržište. Investicija je za uspjeh zahtijevala svega najam ureda i zapošljavanje kvalitetnih ljudi sa sofisticiranim programerskim vještinama.
IBMov Client Innovation Center bazira se na odličnim višejezičnim vještinama hrvatskih zaposlenika, kao i internom školovanju, a usluge pruža IBMovim klijentima globalno. Centri dijeljenih usluga Teve ili PBZ Carda također su primjer sličnih uspješnih ulaganja.
Problem neujednačenosti
Raspoloživost radne snage upravo je ono što ovakve investicije čini mogućima, ali je postala izazov i ograničavajući faktor poslovanja i za poduzetnike koji već djeluju u Hrvatskoj. Stoga je potrebno staviti aktivan naglasak na dostupna znanja i vještine, raditi na njihovu unaprijeđenju i staviti dodatan fokus na STEM područja. Navedena znanja i vještine presudni su u privlačenju navedenog tipa investicija. Uspostava i organizacija proizvodnje u Hrvatskoj mnogo je kompleksnija i zahtijeva aktivnu potporu lokalne zajednice. U Hrvatskoj je za uspjeh također iznimno bitno gdje locirate svoju investiciju.
Naime, iako Hrvatska kroz Zakon o poticanju ulaganja omogućuje vrlo atraktivne poticaje, ulagači ga često ocjenjuju suviše kompleksnim i istovremeno skreću pozornost na neujednačena tumačenja pojedinih odredbi od strane različitih tijela javne vlasti.
Za konkurentnost zemlje stoga je nužno i uravnotežiti učinkovitost javne uprave, odnosno kvalitetnu uslugu poduzetnicima na razini države učiniti pravilom, a ne izuzecima ovisno o geografskoj lokaciji. Primjer odličnog projekta i agilne lokalne uprave nalazi se u Prelogu. Američka kompanija Leggett & Platt, osnovana 1873., danas je multinacionalna kompanija sa 120 pogona u 18 zemalja. Tvornica u Prelogu, na sjeveru Hrvatske, proširivana je nekoliko puta i plasira proizvode diljem tržišta Europske unije.
Koliko je ova tvornica važna za matičnu korporaciju pokazuje činjenica da uprava iz Preloga vodi jednu od divizija proizvoda za sva neamerička tržišta uključujući i pogone u Aziji. Hrvatskoj kompaniji i menadžmentu
ATRAKTIVNOST VELIKIM DIJELOM OVISI O PERCEPCIJI SIGURNOSTI ULAGANJA U SMISLU BRZOG I UČINKOVITOG PRAVOSUĐA
I PREDVIDLJIVOSTI POSLOVNOG OKRUŽENJA
sredinom prošle godine dano je veliko priznanje kada je Uprava ove korporacije koja diljem svijeta zapošljava 20.000 ljudi prvi puta održala sjednicu izvan SADa upravo u Hrvatskoj.
Digitalizacija i obrazovanje
Lakoća poslovanja i raspoloživost talenata ključevi su konkurentnosti. Aktivno poticanje daljnjih reformi i nastavak digitalizacije javne uprave i gospodarstva, dobra tradicija STEM obrazovanja te usmjeravanje obrazovnog sustava na aktivnu suradnju s gospodarstvom faktori su koji mogu pomoći Hrvatskoj u prevladavanju izazova dostupnosti radne snage i zadržavanja stanovništva. Jasan fokus na pojedine industrije rješenje je koje je izabrala Irska.
Industrije visoke tehnologije poput ITa, biotehnologije i nanotehnologije zahtijevale su u irskom primjeru usku i aktivnu suradnju privatnog sektora, države i akademske zajednice kako bi se odgovorilo na izazove razvoja zemlje, zadržavanja stanovništva i zadovoljavanja potreba gospodarstva za radnom snagom. Iako Hrvatska mora oblikovati vlastiti put, iz primjera Irske moguće je izvući važnu pouku. ❖