Enje troškova novih investicija
Oteze, a visoko na listi je ‘pospremanje’ javnih financija
konzultant
di interes stranih ulagača”, argumentira taj ekonomist. Slijedi liberalizacija unutarnjeg tržišta, jačanje zaštite ravnopravnog tržišnog natjecanja (da nema zaštićenih postojećih igrača), transparentnost javnih nabava te ukidanje parafiskalnih nameta i drugih prepreka jačanju natjecanja, osobito u uslužnim sektorima u kojima postoje značajni potencijali, kao primjerice, u sektorima zdravstva, obrazovanja i IT industriji. Svoj bi recept za pristojnu i ulagačima prijateljsku zemlju Šonje zaokružio s nastavkom pospremanja javnih financija. Njezin je konačan cilj otvaranje prostora za daljnje rasterećenje troška rada, koje uz potporu državne vanjske politike, a u kontekstu uvođenja eura, trebalo ispitati nove mogućnosti za uklapanje dijelova prerađivačke industrije u lance vrijednosti organizirane oko njemačke industrije, smatra Šonje.
Više privatne inicijative
Pristojne javne financije visoko su na listi i konzultanta Andreja Grubišića iz tvrtke Grubišić i partneri, s vrlo konkretnim ciljem. “Potrebno je smanjiti državnu potrošnju, odnosno proračun za 30 milijardi kuna u periodu od pet godina i tako ostaviti više novca privatnoj inicijativi koja će zbog vlastitog ekonomskog interesa (samostalno i bez pomoći države!) pogurati razvoj malih i srednje velikih poduzeća”, kaže Grubišić. Time bi postali atraktivniji za ulaganje stranim strateškim ulagačima kroz preuzimanja i/ ili dokapitalizacije putem kojih bi se nastavila intenzivnija internacionalizacija Podcrtava da bi država trebala prestati s favoriziranjem pojedinih sektora ili industrije, poput ITja ili obnovljivih izvora energije jer takav pristup uvijek potiče na ˝crony˝ kapitalizam. Štoviše, tretiranje svih na jednak način jasan je signal stranom ulagaču da ne mora strahovati da će se njegova industrija sutra smatrati manje poželjnom pa će izgubiti povlašteni status jer je netko drugi bliži političkim elitama i bolje lobira.
Staviti fokus na 'portfelj'
S tim je u direktnoj vezi i adekvatna sudska zaštita. U Hrvatskoj gospodarskoj komori naglasak stavljaju na privlačenje ulagača u proizvodnju te otvaranje prostora za investicije koje bi bile usmjerene u osmišljavanje proizvoda visoke dodane vrijednosti, ulaganja u istraživanje i razvoj te izvoz.
“Moramo stvoriti poslovnu klimu koja će poticajno djelovati na domaće poduzetnike pa će se time stvoriti i uvjeti za jači angažman inozemnih poduzetnika i ulaganja u Hrvatsku”, kaže prvi čovjek HGK Luka Burilović. Dodaje da poduzetnici najviše zamjerki imaju u području pravne sigurnosti, pravosuđa, poreznih obveza i javne uprave. “Tu možemo napraviti konkretne mjere koje bi odmah mogle pokazati rezultate. Ulagači su sve zahtjevniji – traže gotova rješenja, a ne samo lokacije. Jedna od mogućnosti promjene pristupa je i staviti fokus na „portfelj“, a ne čitav teritorij, odnosno pronaći pravu lokaciju za svaki izabrani segment djelatnosti”, kaže Burilović. Na pitanje kako će Hrvatska izgledati u očima investitora ostane li sve po istom, Burilović odgovara: “Relativno smo nepoznati investitorima, nemamo izgrađen brend, a prepoznati smo većinom kao turistička destinacija. Ako ozbiljnije ne pristupimo rješavanju strukturnih problema, ta se percepcija neće značajnije promijeniti ni u idućih pet godina”. Drugim riječima, jaz između nas i zemalja u okruženju nastavit će se produbljivati, a s njime i iseljavanje iz Hrvatske prema zemljama koje su svoje reforme davno odradile, a gospodarstva učinile prijateljskima za ulagače. ❖