Konvertibilni zajam za startupe kao lakmus papir za zaostali financijski sustav

Zagrebački zicer Ako većinu poduzetništva u Hrvatskoj čine mali i srednji poduzetnici, onda je logično da se postojeći financijski sustav, prilagođen velikim tvrtkama i ulagačima, otvori konkurenciji da bi i mali investitori i male i srednje tvrtke dobili

ZAR U GODINU DANA NISU MOGLI SAMI ANALIZIRATI KOLIKO BI IH KOJA VARIJANTA STAJALA?

Korisnik bergeistra o stečaju ili spasu Uljanika i 3. maja

Hrvatska ima nerazvijen financijski sustav. Činjenica je to vidljiva iz aviona. Ali način na koji je Grad Zagreb preko ZICERa, lansiranjem konvertibilnih zajmova za startupe, ovaj tjedan ukazao na to domaćim financijskim regulatorima uistinu je spektakularan. Mnogo je primjera iz kojih je to bilo vidljivo i dosad. Mogao bi ih nabrajati u beskraj.

Crowdfunding u ilegali

Dok je u susjednoj Sloveniji poslovanje europske najbržerastuće online banke N26 i najvrednijeg europskog startupa dostupno u Hrvatskoj nije. Ovdje su, unatoč iseljavanju kao i rastućem izvozu malih poduzetnika internetske banke i slični servisi poput Revoluta, Monese i TransferWisea još uvijek mistika. Dok su u Mađarskoj regionalna sjedišta niza VC fondova u Hrvatskoj nisu. Regulativa o financijskim fondovima u nas kao da je pisana za mazohiste koji ne vole ni novac niti imaju želju išta zaraditi pa onda baš i nemamo VC fondova i korporativnog venturinga, koji je, usput, hit u svijetu. Razvoj crowdfundinga je strateški cilj Europske komisije, jer je jedan od najjefikasnijih načina lansiranja novih proizvoda i pokretanja malog i srednjeg poduzetništva. Ali, u Hrvatskoj, osim ako ga ne radite humanitarno, ilegalan je. Oni koji ga rade, to čine preko inozemstva. Čak je i Zagrebačka burza osuđena da crowdinvesting ulaganja u sklopu Funderbeama SEE radi preko tvrtke u Estoniji, jer u Hrvatskoj to ne može.

U SADu je njihova najveća banka JP Morgan sada najavila vlastitu kriptovalutu, a Europska komisija je još lani pokrenula blockchain inicijativu vrijednu 300 milijuna dolara. Kod nas je pak nedavno Ministarstvo financija počelo gurati regulativu kojoj je cilj da se iz Hrvatske isele i blockchain i kripto startupi. Kada dođe do financija kao da se netko trudi raditi sve obrnuto.

ČAK JE I ZSE OSUĐEN DA ULAGANJA NA FUNDERBEAMU SEE RADI PREKO TVRTKE U ESTONIJI

ZICER-OV PRIJEDLOG DA SE INVESTICIJA

U STARTUPE DO IZNOSA OD MILIJUN EURA POJEDNOSTAVI I POREZNO RASTERETI, JEDNOSTAVAN JE I BRZO PRIMJENJIV

TREBALI BI OTKOČITI RAZVOJ FINANCIJSKOG SUSTAVA PREMA RAZVIJENIJIMA, BAREM SLOVENSKOM, AKO NEĆEMO BAŠ ONAJ AUSTRIJE, NJEMAČKE ILI NIZOZEMSKE

Država ne vidi probleme

Neću ni ulaziti u sve one upitne situacije oko dionica Agrokorovih tvrtki u vrijeme dok je država planirala preuzeti upravljanje. Dovoljno je da pitate neke ljude iz svijeta ITa, koji su to osjetili u vlastitom portfelju. Toliko o zaštiti malih ulagača.

Uglavnom, kada vidite razmjere zaostalosti domaćeg financijskog tržišta u najširem smislu te riječi možete se jedino zapitati: Kad ćemo i po tom pitanju ući u EU?!

Umjesto toga kod nas se isključivo priča o uvođenju eura, kao da je to ključan problem. Možda je veći problem naša primjena SEPAe. Možda je problem što nam je tržište mikrotransakcija nerazvijeno. Možda je problem tempo širenja open bankinga u Hrvatskoj. Možda je problem i to što su neke od najvećih inovacija u startup svijetu danas produkt upravo primjene financija u drugim industrijama, a kod nas fintech startupa ima vrlo malo. No, svakako je najveći problem što državne institucije koje bi se trebale baviti tim pitanjima nikakvih problema zapravo ne vide.

I onda se pojavi Grad Zagreb. I on stvori najveću tvornicu startupa u Hrvatskoj ZICER. I onda još krene u vrlo konkretne projekte kojima je cilj ukidanje financijskih barijera razvoju startupa u Hrvatskoj. Za početak kroz konvertibilni zajam za startupe i međunarodnu inicijativu umrežavanja i edukacije poslovnih anđela ESIL.

Lako je političarima dijeliti grantove, tj. subvencije. Iz EU dobiju besplatnu lovu, nikome se ne zamjere preraspodjelom proračuna i onda to dijele, kako se kaže, bez pameti i obaveza. Dobro za imidž i dobro za dio birača. O tome kako se to kasnije odražava na poreze, o tome se ne brinu. A onda, dobro upozoravaju u ZICERu, opet nastaju novi ovisnici poput brodogradnje i poljoprivrede.

Najbolje - brzo i jednostavno

Kad neće Vlada, pomake prema naprijed počeli su raditi drugi. Ne moraju ti potezi trajati dugo i biti složeni. Dapače, bolje je da nisu. Bolje je da su brzi i jednostavni kao novi konvertibilni zajmovi za startupe koje daje Grad Zagreb preko ZICERa. No, hrvatskim startupima i malim poduzetnicima mogla bi pomoći i Vlada.

ZICERov prijedlog da se investicija u startupe do iznosa od milijun eura pojednostavi i porezno rastereti, jednostavan je i brzo primjenjiv. To je jedan od onih prijedloga koji može hrvatski financijski sustav otkočiti prema razvijenijim, europskim sustavima. Barem slovenskom, ako već se u uređenosti financijskog sustava ne želimo uspoređivati s Austrijom, Njemačkom ili Nizozemskom. ❖