Kad je susjedstvo ‘prazno’, okreni se dalekim zemljama
Uvoz radnika Broj stranaca koji bi ove godine mogli dobiti posao kod nas premašio je broj stanovnika Pule (56.540), ali pitanje je ima li toliko slobodnih radnika u okolnim zemljama?
Susjedstvo dominira jer su plaće u Hrvatskoj gotovo upola više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu ili Bugarskoj
Nove članice Europske unije zagovaraju tvrd stav prema imigrantima, no politika je jedno, a realnost i ekonomski procesi nešto sasvim drugo. Svaki peti stanovnik Češke i svaki deveti zaposleni radnik u najuspješnijoj tranzicijskoj državi je stranac. Poljska je posljednjih godina primila više od milijun Ukrajinaca, a kao odgovor na odlazak vlastitog stanovništva Ukrajina je liberalizirala vizni režim s nekim južnoameričkim državama.
Broj zaposlenih stranaca u Slovačkoj početkom ove godine premašio je
69 tisuća te je dvadesetak tisuća viši nego što je bio prije godinu dana. Vodeći strani radnici u Slovačkoj su Srbi, a slijede ih Ukrajinci, Rumunji i Mađari. Mađarski premijer Viktor Orban krenuo je i u nove izbore za Europski parlament s neprijateljskim i krajnje populističkim stavovima o migracijama, no svejedno je pred kraj prošle godine potpisao odluku kojom se broj radnih dozvola za strance povećao više od pet puta, s 11 tisuća u 2018. godini na 57 tisuća radnih dozvola u ovoj godini. Tko god je u prilici dobiti prve susjede, njima daje prednost, tko ne može, ide dalje. Većina stranaca u Mađarskoj su Kinezi, no znatan je broj doseljenika i s afričkog kontinenta.
Sličan rekordni broj radnih dozvola kao u Mađarskoj za ovu je godinu odobren i u Hrvatskoj. Broj stranaca koji bi 2019. godine mogli raditi kod nas premašio je broj stanovnika Pule
(56.540), ali pitanje je ima li toliko slobodnih radnika u susjedstvu? Stoga ne čudi da su se svi poslodavci iz tranzicijskih zemalja okrenuli prema Dalekom istoku, jer su radno aktivno stanovništvo u najbližem okruženju probrale bogatije ekonomije. Rumunjska bi ove godine trebala zaposliti oko 20 tisuća stranih radnika, a prema podaci- ma tamošnje službe za zapošljavanje glavninu stranih radnika čine radnici iz Moldavije te Azije i Afrike, kojima je Rumunjska vjerojatno prva stepenica na putu za bogate zapadnoeuropske zemlje. Bugarska također pokušava gubitak više od petine vlastitog radno aktivnog stanovništva nadoknaditi radnicima s istoka, kamo se postupno okreću i neke hrvatske tvrtke.
Susjedstvo je i dalje prvi izbor. Prošle se godine privremeno u Hrvatsku doselilo oko 43 tisuće stranaca, od kojih 20 tisuća čine građani Bosne i Hercegovine, još desetak tisuća njih potegnulo je s ostalih prostora nekadašnje zajedničke države, dok je broj useljenika iz azijskih zemalja i dalje simboličan. Iz Indije se lani privremeno doselilo 220 ljudi, s Filipina
156, Koreje 135... Susjedstvo dominira jer su plaće u Hrvatskoj gotovo upola više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu ili Bugarskoj, a prema Moldaviji su tri i pol puta veće. Velika Indija spas je za pojedine građevinske i metalske tvrtke, posebno za ljude koji dolaze iz siromašnijih dijelova Indije gdje se dnevnica kreće od 15 do 30 kuna.
Filipini su, tvrdi poduzetnik i veliki zagovornik te zemlje u Hrvatskoj Davor Štern, dušu dali za sezonsko zapošljavanje u turizmu, jer ta zemlja kontrolirano “izvozi” svoje stanovništvo, odnosno dopušta im da se zaposle izvan Filipina nekoliko mjeseci na godinu.
Filipinci su, kaže Štern, radišni i skromni i njihova se očekivanja kad je o plaći riječ uklapaju u domaću tarifu za sezonske poslove u turizmu. No, ako se u cijenu uključe trošak smještaja i avionske karte, tada se tvrtkama više isplati okrenuti se domaćim radnicima ili osobama na sličnom govornom području.
U prvih mjesec i pol MUP je izdao oko 3500 radnih dozvola za strance, a procedura je pokrenuta za još
4500 tisuće dozvola, tako da su odjeli za strance postali odjeli s najviše gužvi i najduljim čekanjem. ❖