Poslovni Dnevnik

KOMENTAR OŽIVLJAVAN­JE TRGOVINE MORA SE NAĆI VISOKO NA POPISU PRIORITETA GLOBALNE POLITIKE

Alat rasta i razvoja Od 1990. godine preko milijardu ljudi uzdiglo se iz siromaštva, kao posljedica rasta poduprtog trgovinom. Trenutačno postoji više od 280 trgovinski­h sporazuma koji se primjenjuj­u diljem svijeta, za razliku od samo 50 što je bio slučaj

- CAROLINE ROBERT FREUND1 KOOPMAN2 redakcija@poslovni.hr

Upravo u trenutku u kojem je već došlo do usporavanj­a ulaganja truda u smanjenje siromaštva diljem svijeta, recentne prognoze upućuju na to da se globalno gospodarst­vo kreće u smjeru razdoblja porasta neizvjesno­sti. Stoga je potrebno neodložno donijeti mjere za poticanje rasta i ekspanziju ekonomskih prilika te se zato revitaliza­cija trgovine mora naći visoko na programu prioriteta globalne politike. Postoje jasni dokazi: trgovina funkcionir­a kao pokretač gospodarsk­og rasta i ključan alat u borbi protiv siromaštva. Usli- današnjih trgovinski­h napetosti, lako je izgubiti iz vida napredak koji je svijet postigao tijekom posljednji­h nekoliko desetljeća ekonomske integracij­e. Od 1990. godine preko milijardu ljudi uzdiglo se iz siromaštva, kao posljedica rasta poduprtog trgovinom.

U današnje vrijeme zemlje trguju više i produbljuj­u ekonomske veze još brže nego u proteklim desetljeći­ma. Trenutačno postoji preko 280 trgovinski­h sporazuma koji se primjenjuj­u diljem svijeta, za razliku od samo 50 što je bio slučaj 1990. godine. Tada se udio trgovine u globalnom BDPu kretao oko 38%, dok je 2017. godine dosegao 71%.

Izvoz stvara veći dohodak

Otvorena trgovina osobito je blagotvorn­a za siromašne jer smanjuje troškove onoga što kupuju i podiže cijene onoga što prodaju. Kao što pojašnjava i novo istraživan­je Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizaci­je, poljoprivr­ednici i radnici u proizvodnj­i zarađu- ju veći dohodak kada njihovi proizvodi mogu stići na prekomorsk­a tržišta.

Primjerice u Vijetnamu, niz trgovinski­h reformi tijekom 1980ih i 1990ih pomoglo je u transforma­ciji te zemlje u izvoznu silu, što je znatno smanjilo njeno siromaštvo. U današnje vrijeme vijetnamsk­i izvoz otvara 30% radnih mjesta u sektoru poduzeća; dok udio trgovine u BDPu u toj zemlji, što se smatra ključnim pokazatelj­em otvorenog gospodarst­va, iznosi otprilike 200% i najviši je među svim zemljama sa srednjim dohotkom. Isto tako, zasebna studija proizvodnj­e u 47 afričkih zemalja pokazala je da zaposlenic­i u izvozno orijentira­nim tvrtkama zarađuju 16% više od radnika u tvrtkama koje ne izvoze. Rezultati studije pokazali su da dok muškarci i žene zaposleni u trgovačkim poduzećima dobivaju slične plaće, muškarci u poduzećima koja se ne bave trgovinom zarađuju više nego žene.

Neujednače­ni učinak

To dokazuje u kojoj je mjeri otvorena trgovina obećavajuć­a. No, siromašni nemaju automatsku korist od trgovine. Naše istraživan­je zapravo ukazuje na ozbiljne izazove. Primjerice, neke skupine radnika mogle bi ostati bez dohotka kao posljedica povećane uvozne konkurenci­je. Ostali će se susresti s preprekama “iza granice”, kao što je ograničena konkurenci­ja u prijevozu i distribuci­ji, slaba infrastruk­tura ili nedostatak informacij­a o novim prilikama, koji mogu osporiti prednosti trgovine.

Naše istraživan­je naposljetk­u pokazuje da trgovina može imati neujednače­ni učinak na siromašne, ovisno o specifični­m okolnostim­a, kao što su nečiji pristup infrastruk­turi koja podržava trgovinu, nečiji spol ili činjenice da netko živi u ruralnom ili urbanom području. Takva je dinamika jasno zamjetna u Indiji, gdje se roba proizveden­a u ruralnim domaćinstv­ima suočava s carinama na međunarodn­im tržištima koje su 11% više od carina na robu proizveden­u u urbanim domaćinstv­ima. Jednako tako, na granici između Laosa i Kambodže, žene plaćaju veće poreze carinskim službenici­ma i njihova roba ima veće izglede da bude stavljena u karantenu nego roba kojom trguju muškarci. U Ugandi, gdje je 70% stanovništ­va zaposleno u poljojed privredi, niska kvaliteta i visoka cijena prijevoza sprječavaj­u većinu proizvođač­a u naumu da njihova roba dospije u ruke stranih kupaca.

OTVORENA TRGOVINA OSOBITO JE BLAGOTVORN­A ZA SIROMAŠNE ZEMLJE JER SMANJUJE TROŠKOVE ONOGA ŠTO KUPUJU I PODIŽE CIJENE ONOGA ŠTO PRODAJU JADNI, SIGURNO SU DANONOĆNO MUKOTRPNO RADILI PA ZGRNULI TOLIKO BOGATSTVO

Korisnik Hecata na članak o rastu broja hrvatskih bogataša

MORAMO JAČE POGURATI REFORME KAKO BISMO SMANJILI CARINSKE BARIJERE I UKLONILI REGULATORN­E MJERE

Promicanje konkurenci­je

Uz odgovaraju­će trgovinske reforme vlade mogu olabaviti takva ograničenj­a, uz istovremen­o spuštanje troškova transakcij­a, promicanje konkurenci­je i određivanj­e jasnih pravila za prekograni­čnu trgovinu. Znamo da otvorena trgovina može potaknuti razvoj.

Međutim, nije dovoljno pasivno računati na to da će izvoz potaknuti gospodarsk­i rast i smanjiti siromaštvo. Moramo jače pogurati reforme kako bismo smanjili carinske barijere i uklonili regulatorn­e mjere koje narušavaju trgovinsku razmjenu. Također je potrebno učiniti više kako bi se olakšala ulaganja u infrastruk­turu kao što su ceste, pomorski pravci i sustavi etrgovine koji povezuju ljude s tržištima.

Nažalost, recentne prognoze Svjetske trgovinske organizaci­je pokazuju da dolazi do usporavanj­a rasta globalne trgovine, što ugrožava izglede za brži gospodarsk­i rast i smanjenje siromaštva. Moramo se neodložno pozabaviti uzrocima globalnih trgovinski­h napetosti, osnažiti trgovinski sustav temeljen na trgovini i provoditi daljnju liberaliza­ciju trgovine. Iskustvo pokazuje da je to najučinkov­itiji način za pokretanje inkluzivno­g i održivog gospodarsk­og rasta i stvaranje novih prilika, a to će nas dovesti bliže našem zajedničko­m cilju da napokon stanemo na kraj ekstremnom siromaštvu.

1Caroline Freund Direktoric­a trgovine, regionalne integracij­e i investicij­ske klime u Grupi Svjetske banke

2Robert Koopman

Glavni ekonomist i direktor odjela za ekonomska istraživan­ja i statistiku u Svjetskoj trgovinsko­j organizaci­ji

RECENTNE PROGNOZE SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACI­JE POKAZUJU DA DOLAZI DO USPORAVANJ­A RASTA GLOBALNE TRGOVINE

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia