Stalnim ulaganjima podiže se standard stanovanja i vrijednost grada
Grad Zagreb Razvojna strategija za učinkovitiji, kvalitetniji i uravnoteženiji razvoj grada kao cjeline
U 21. stoljeću mora se svakom stanovniku Zagreba omogućiti što viša kvaliteta življenja i zato su daljnje ulaganja u komunalnu infrastrukturu neupitna
Grad Zagreb s površinom od 641,32 četvorna kilometra čini tek 1,13% površine Republike Hrvatske, no na njegovom području živi 802.762 stanovnika, odnosno gotovo petina svih stanovnika Hrvatske. Tijekom proteklih nekoliko godina, uz Istarsku županiju, još samo Grad Zagreb bilježi porast ukupnog broja stanovnika. Kako bi se omogućio učinkovitiji, kvalitetniji i uravnoteženiji razvoj Grada kao cjeline, Grad Zagreb donio je
2017. Razvojnu strategiju Grada Zagreba za razdoblje do 2020. Strategijom su obuhvaćeni svi segmenti razvoja od gospodarstva i komunalne infrastrukture do zaštita okoliše, prostora i prirode. Promatrajući razvoj grada kroz projekte, poput izgradnje novih naselja, kapitalnih projekata kao što je rekonstrukcija Radničke i rekonstrukcija remetinečkog rotora, nema niti jednog razvojnog prostornog projekta u gradu kojeg ne prati rekonstrukcija ili širenje mreže vodoopskrbe i odvodnje, gradnja novih cesta i plinovoda, uređenje javnih površina…Sve su to usluge i javni servisi koje osigurava Zagrebački holding i kojima se povećava standard stanovanja te podiže vrijednost grada. Brojni realizirani projekti Zagreb čine jednim od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj. No što u financijskom smislu znači ulaganje u urbanu budućnost Zagreba? Zagrebački holding osnovan je 2006. godine te smo razmotrili ukupna ulaganja u neke od segmenata kojim Holding upravlja u razdoblju od osnivanja do danas..
Plinski distribucijski sustav
investirano je u opremu i postrojenja za unaprjeđenje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja reciklabilnog otpada
U MREŽU VODOOPSKRBE I ODVODNJE UKUPNA ULAGANJA OD 2006. GODINE DO DANAS PRELAZE 2,3 MILIJARDE KUNA
TIJEKOM PROTEKLIH
13 GODINA UKUPNO JE IZGRAĐENO
494 KILOMETRA PLINSKOG DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA, 595 KILOMETARA VODOOPSKRBNE MREŽE I 368 KILOMETARA MREŽE ODVODNJE
Distribucijska mreža Gradske plinare Zagreb, ovisnog društva Zagrebačkog holdinga, duga je 3888 kilometara s 284.453 obračunskih mjernih mjesta. Tijekom proteklih 13 godina ukupno je izgrađeno 494 kilometra plinskog distribucijskog sustava, dok je broj obračunskih mjernih mjesta povećao za 64.717. Radi se o ulaganjima vrijednim 1,4 milijarde kuna (govorimo o neto iznosima bez PDVa), a kojima su obuhvaćene i rekonstrukcije postojećih plinovoda, ulaganja u poboljšanja i podizanja sigurnosti distribucijskog sustava te modernizacija. Od 2006. godine do danas, Gradska plinara Zagreb je gradila plinski distribucijski sustav na do sada neizgrađenim dijelovima grada Zagreba. Najveći dio izgradnje realiziran je u gradskim četvrtima Črnomerec, Podsljeme, Gornja i Donja Dubrava, Sesvete, Treš- njevka jug, PešćenicaŽitnjak, Novi Zagrebzapad i Novi Zagrebistok. Najveći dio rekonstrukcija realiziran je u gradskim četvrtima Gornji i Donji Grad, Trnje, Trešnjevka sjever, Maksimir, Gornja Dubrava, Sesvete, Novi Zagrebzapad i Novi Zagrebistok. Gradska plinara najveći je operator plinskog distribucijskog sustava u Republici Hrvatskoj te vodeća tvrtka u distribuciji plina u Hrvatskoj, čije je poslovanje usklađeno s europskim direktivama i praksom, što zahtijeva visoke standarde kvalitete, zaštite i sigurnosti. Usporedo s rastom gospodarstva i definiranja Energetske strategije Republike Hrvatske i uloge fosilnih goriva, prvenstveno prirodnog plina, rastu i ulaganja. Na godišnjoj razini to predstavlja gotovo 30 kilometara novih plinovoda uz rekonstrukciju više desetaka kilometara postojećih plinovoda. U cilju daljnjeg poboljšanja i podizanja sigurnosti distribucijskog sustava započelo se s dugoročnim projektom implementacije sustava upravljanja tehničkom sigurnosti prema pravilima Njemačke stručne udruge za vodu i plin (TSMDVGW). Primjena novih tehnologija osigurat će kvalitetnije upravljanje i aktivniji distribucijski sustav.
Mreža vodoopskrbe i odvodnje
Razvojem i rastom grada gradila se i širila vodoopskrbna i kanalizacijska mreža osobito u pravcu zapada i sjevera. Sustav vodoopskrbe u Zagrebu danas obuhvaća oko 3200 kilometara cjevovoda s gotovo 100.000 vodoopskrbnih priključaka, dok sustav odvodnje obuhvaća nešto više od 2100 kilometara kanala s više od 74 tisuće kanalskih priključaka. Ukupna ulacijelog ganja od 2006. godine do danas prelaze 2,3 milijarde kuna, a kojima je, među ostalim, izgrađeno 595 kilometara nove vodoopskrbne mreže te 368 kilometara mreže odvodnje. Razvoj sustava treba promatrati i u kontekstu pojedinih gradskih područja koja nisu imala riješen sustav vodoopskrbe i odvodnje na odgovarajući način. Podsjetimo da se na području naselja Kozari Putevi gradila u proteklom razdoblju kanalizacijska mreža, no ona nije formirana u jedinstveni sustav odvodnje već je rezultirala ispuštanjem otpadnih i oborinskih voda slivnog područja putem više pojedinačnih ispusta u Glavni odvodni kanal (GOK). U sklopu rješavanja dovoda otpadnih voda grada Zagreba do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOVZ) dano je rješenje priključenja sekundarne kanalizacijske mreže naselja uz GOK na dovodne kanale do uređaja za pročišćavanje. Za naselje Kozari Putevi izgrađen je lokalni kanal koji će prihvatiti dio predmetne ulične kanalske mreže naselja.
Kolektor Fallerovo šetalište
Usporedno s navedenim radovima unutar samog naselja Kozari Putevi izvedena je kanalizacijska mreža, odnosno javni kanali naselja Kozari Putevi koji nisu bili obuhvaćeni prethodno spomenutim izgradnjama. Duljina novoizgrađene kanalizacijske mreže iznosi 8300 metara, a njenim dovršetkom završena je izgradnja mreže odvodnje naselja Kozari putevi.
Također, jedan od primjera je i kanal duž Fallerovog šetališta kojim se dugo vremena obavljala odvodnja zapadnog područja grada, te dalje preko kanala u Ozaljskoj i Tratinskoj ulici odnosno Južnog sabirnog kanala. Poteškoće u odvodnji intenzivirale su se i činjenicom da je na kolektor na Fallerovom šetalištu priključena odvodnja susjednih industrija, što je dovelo do naglog razaranja i propadanja tog kanala. Kako bi se osigurala valjana i sigurna odvodnja priključenih područja te omogućio popravak i rekonstrukcija postojećeg kanala, izgrađen je kolektor u duljini 1287 metara.
Od ostalih infrastrukturnih projekata svakako valja spomenuti izgradnju magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Aleja Bologne Lisičina kojim je omogućena bolja i pouzdanija opskrba vodom dijela te gradske četvrti, izgradnju komunalne infrastrukture u gradskoj četvrti Brezovica te izgradnju transportnog kolektora Sesvete s precrpnicom PC Sesvete i rasteretnog objekta s retencijskim kanalom na kolektoru Sesvete.
Gospodarenje otpadom
Na administrativnom području Grada Zagreba je 2534 kilometara nerazvrstanih cesta koje su u sustavu održavanja podružnice Zagrebačke ceste. U razdoblju od 2006. do danas Zagrebački holding kroz podružnicu Zagrebačke ceste uložio je više od 150 milijuna kuna u opremu i postrojenja. Među ostalim, ulaganja su u opremu za zimsku službu, vozila, strojeve, građevinske objekte... Među najznačajnijim investicijama svakako je reciklažno asfaltna baza u čiju je izgradnju, 2013. godine, uloženo gotovo 41 milijun kuna.Valja napomenuti i da je u opremu i postrojenja za unaprjeđenje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja reciklabilnog otpada i glomaznog otpada do kraja 2018. uloženo 264 milijuna kuna, a očekuje se da će ukupna ulaganja doseći i pola milijarde kuna.
Uza sve navedeno, valja imati na umu da je u promatranom razdoblju Grad Zagreb, koji je vlasnik Zagrebačkog holdinga, također uložio milijarde kuna u razvoj grada. U 21. stoljeću mora se omogućiti svakom stanovniku Grada Zagreba visoka kvaliteta življenja i stanovanja, i zato su daljnje ulaganja u komunalnu infrastrukturu i općenito razvoj grada neupitna. ❖