Drugi stup čeka izračun, pristiglo već 400 zahtjeva
Zastoj Tek 26. ožujka proradit će sustav razmjene podataka za one koji su štedjeli u 2. stupu
Da ne bi ostali bez primanja radnicima koji su zatražili odlazak u mirovinu s 1. siječnja izdan predujam
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u prva dva mjeseca primio je približno 400 zahtjeva za izračun mirovine za osiguranike koji su bili osigurani u prvom i drugom stupu.
Nitko od njih, međutim, još nije dobio konačno rješenje o mirovini jer će tek u utorak 26. ožujka proraditi sustav razmjene podataka za radnike koji su štedjeli u drugom stupu.
U informativni izračun mirovina iz drugog stupa uključene se tri institucije: državni HZMO, REGOS i Raiffei- sen MOD. Razmjena podataka kasni zbog prilagodbe softvera novim zakonskim rješenjima, a čekala se i objava podataka o iznosu prosječne godišnje plaće u 2018. godini.
Da ne bi ostali bez primanja dok čekaju izračune i kompletiranje podataka, HZMO je radnicima koji su zatražili odlazak u mirovinu s 1. siječnja 2019. godine izdao rješenje o isplati predujma. Konačno rješenje o mirovini novi će umirovljenici dobiti nakon što se dobiju izračun i izjasne se hoće li primati mirovinu iz dva stupa ili će se vratiti u prvi stup.
Hrvatskim osiguranicima koji su u siječnju otišli u starosnu mirovinu samo iz prvog stupa određena je prosječna mirovina od 2737 kn, dok je dugogodišnjim osiguranicima, ljudima koji su radili 41 godinu i više, starosna mirovina bitno veća i iznosi 3652 kn.
Nova tvrtka zove se Hrvatska industrija šećera, a jedini je model za opstanak ugrožene proizvodnje
Uindustriji šećera priprema se koncentracija triju šećerana, pa su nakon sklapanja osnovnog ugovora o udruživanju na kraju 2018. uznapredovale aktivnosti na pretpostavama koje se traže. To su potvrde vlasnika, a potom i uključivanje u predmet Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, radi ocjene dopuštenosti koncentracije. Cilj operacije, podsjetimo, opstanak je proizvodnje koja je pod udarom niza faktora tako da je 2018. bila najlošija za šećerane, a zaprijetila je preko održivosti svoje proizvodnje i velikoj mreži kooperanata.
Alternativa udruživanju ne postoji, govore brojke, ali je transakcija pravno složena za tri potpisnice statusne promjene i prijenos poslovanja na novi subjekt pod imenom Hrvatska industrija šećera. Virovitička šećerana stoga ide po odluku dioničara, pa će za Tvornicu šećera Viro sve biti riješeno na skupštini 2. svibnja, na kojoj je jedina tema udruživanje. Koliko je to pitanje goruće, pokazatelj je i činjenica zakazivanja naknadnog termina skupštine, ako uzmanjka kvorum, jer je zakazana za tek dan kasnije. Odluke Virovih dioničara prijelivaju se automatski na županjsku Sladoranu (Viro je osnivač i već se pripojila).
Tvornica šećera Osijek, pak, u vlasništvu Termes grupe kojom dominira Marko Pipunić, treći je subjekt koji bi držao 40% udjela u novom društvu. Većinski udjel 60% pripada Viru, koji je pod kontrolom obitelji Marinka Zadre, uz pojedinačno istaknute dioničare iz Francuske i Švicarske. Uprava Vira koju vodi Željko Zadro dioničare će izvijestiti o namjeravanoj koncentraciji s osječkom tvornicom u svrhu vlasničkog i organizacijskog udruživanja hrvatske industrije šećera, kao i o svim bitnim stavkama. Prema pozivu objavljenom na ZSE, posrijedi su informacije o sklapanju osnovnog ugovora i osnivanju Hrvatske industrije šećera te o razlozima za sklapanje ugovora o kupoprodaji i prijenosu imovine s novim društvom. Tražit će suglasnost na sklapanje ugovora, jer se novom subjektu prodaje i na njega prenosi imovina u vrijednosti 198,26 milijuna kuna.
Riječ je imovini koja je u funkciji proizvodnje šećera u prodavateljevom virovitičkom proizvodnom pogonu, dakle to su pripadajuća zemljišta i građevine te infrastruktura i strojevi. Ukupni prihodi Vira u 2018. iznosili su 614 mil. kn, a za trećinu su manji nego u 2017. ❖