Izgradnja brodova svega 0,7 posto dodane vrijednosti
Sudbina Uljanika Brojke pokazuju da je pitanje političko, a ne ekonomsko
Treba li spašavati Uljanik ili staviti ključ u bravu? Brojke ne ostavljaju puno prostora za premišljanja; spašavanje bi moglo stajati više od milijarde eura, a ključ u bravu dvostruko manje, oko 557 milijuna eura. Upitno je bi li, nakon gotovo 35 milijardi kuna koje su se proteklih 30 godina slile u brodogradnju, nova injekcija puno promijenila. Uostalom čemu? Vrijedna pera Državnog zavoda za statistiku izračunala su da “proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava” u industrijskoj proizvodnji doseže 0,85 posto. Maknu li se iz te katego- rije, recimo lokomotive i slično, izgradnja brodova ne doprinosi ni sa 0,7 posto dodane vrijednosti. Kako industrijska proizvodnja čini oko 16 posto BDPa, ispada da brodogradnja u 100 kuna BDPa godišnje stvori oko 12 lipa. Toliko bi gospodarstvo izgubilo da se pogase sva brodogradilišta.
Jasno je da bi Hrvatska nemjerljivo više izgubila zatvaranjem jednog pogona, recimo Plive u Savskom Marofu, nego čitave te grane. Politički gledano, spas Uljanika je druga priča. Andrej Plenković žonglira s tri tentativna glasa IDSa za opstanak vladajuće koalicije s jedne strane te udarom na javne financije, s druge. Račun od sedam milijardi kuna ozbiljno može uzdrmati deficit i trend pada javnog duga pa u konačnici planove za euro, kartu na koju Plenković igra. Nije čudo da Vlada s odlukom o Uljaniku oteže nadajući se da bi S&P danas dao zeleno svjetlo za dizanje rejtinga na investicijsku razinu. Iako nas financijska tržišta tretiraju kao da se to već dogodilo, agencije uporno gledaju dug i deficit pa nije nemoguće da S&P, a i Moody’s koji idućeg tjedna stiže u Zagreb, ipak pričekaju Vladinu odluku.
“Ako se Vlada odluči na scenarij spašavanja Uljanika po iznosima koji se spominju, vjerujem da dolazimo do točke koja bi mogla značiti bitno usporavanje čak i preokret u fiskalnoj konsolidaciji”, smatra ekonomist Željko Lovrinčević. Dodaje da se mora računati na usporavanje ekonomije, niže prihode od PDVa i činjenicu da ulazimo u predizbornu vrijeme koje u pravilu znači veću proračunsku potrošnju. Svjestan je toga i ministar Zdravko Marić koji već mjesecima navodno razmišlja o odlasku iz Vlade, o čemu je jučer kratko rekao: “Vidjet ćemo”.