Premijer Sanader je 2004. obećao otvaranje 150.000 radnih mjesta
Zaboravljeni akteri Poslovni dnevnik se u prvoj godini svog izlaženja bavio nekim vječitim temama kao što su brodograd nja, ovršni zakon i Haludovo, ali i nekima čije smo protegoniste davno zaboraviili ili su pak osvanuli na optužnicama
Prva godina Poslovnog zapamćena je po koncesiji za Tele2, otvaranju nedovršene autoceste Zagreb-Split i ulasku Agrokora u Belje i Vrbovec
Uožujku 2004. pisalo se o nekoliko istih problema kao i danas o nerentabilnoj brodogradnji, izmjenama ovršnog zakona, ali i o obnovi Titovog broda Galeba, koji je već tada trunuo u riječkoj luci. Podsjećali smo i na tužnu sudbinu hotelskog kompleksa Haludovo, koji je “tri godine nakon prodaje još uvijek u ruševinama”. I danas je.
Bilo je tu pravih evergreena, recimo vijest da su “Kinezi zainteresirani da Rijeka zamijeni Hamburg”, kao što se nebrojeno puta prije i poslije toga euforično pisalo da će upravo ta luka postati kineska, malezijska ili čija već “vrata u Europu”.
O nekim se pak temama više uopće ne piše – recimo borbi PIFova s državom ili o bogatim iseljenicima koji će ulagati u Hrvatsku, kao što je te, 2004., bila popularna tema Grupa 100. Pratili smo tada bogatog iseljenika Steve Bubala koji nije uspio kupio kupiti gotovo ništa od onog što je naumio, iako je bio zainteresiran za velike kompanije kao što su PIK Belje i Croatia osiguranje. Kasnije je tvrdio da su političari od njega tražili mito, pa danas u okolici Biograda uzgaja mrkvu.
Vjesnik povjerili Hebrangu
Na naslovnici drugoj broja Poslovnog dnevnika, koji je izašao početkom ožujka 2004. stoji da je policija uhitila Novicu Petrača, osumnjičenog za otmicu sina generala Zagorca. Objavljena je i izjava Novičinog oca Hrvoja Petrača da je generalu Zagorcu pomagao u prikupljanju novca za otkupninu. Vijest s naslovnice je i “Hrvatska ušla u rang prezaduženih zemalja”, jer je “udio vanjskog duga skočio na 82 posto nacionalnog dohotka Hrvatske, dok u drugim zemljama kandidatima za EU iznosi 53 posto”.
Naslovna tema trećeg broja bila je da se hrvatskim Srbima vraća 61.000 stanarskih prava po skrivenoj odredbi ugovora o sukcesiji SFRJ. Tu je i vijest da ministarstvo financija isplaćuje PBZu i RBA 22 milijuna eura državnih jamstava za kreditiranje brodogradilišta Viktor Lenac, za koje se pak otkrilo da je bespravno prisvojilo pomorsko dobro u uvali Martinšćica.
Glumac Goran Grgić, zet Andrije Hebranga, tadašnjeg ministra zdravstva i potpredsjednika Vlade, medijima tvrdi da “ne zna tko ga je imenovao u NO Narodnih novina”. Vlada RH tada je još tražila strateškog partnera “koji bi uz državu i zaposlene bio suvlasnik Vjesnika”. Projekt spašavanja je operativno vodio spomenuti Hebrang, a iako je bilo zainteresiranih ulagača ništa nije realizirano i te su ugledne novine početkom 2012. propale. Objavljena je tada i vijest da je napokon raspisan natječaj za treću GSM mrežu, na koji su se javili HTmobile, VIPnet, britanski Orange, turski Rumeli Telekom i Mislav Šutalo.
Ovršili Zabu za 168,6 milijuna kuna
Mediji su bili uvjereni da će koncesiju dobiti Tele2, koji je nastupao uz pomoć Quaestusa Borislava Škegre i domaćeg konzorcija, no ta je ponuda odbijena i raspisan je novi natječaj, što je jako uznemirilo švedsku javnost. Raspisan je novi natječaj, pa je pred Božić Tele 2 ipak dobio koncesiju za mobilnu telefoniju.
Darko Marinac (Podravka) preuzeo je mjesto predsjednika IO HUPa od Ivice Mudrinića (HT). U Varaždinu afera otkrilo se da je strani ulagač ABC Group, koji je htio graditi tvornicu plastičnih cijevi za automobilsku industriju, platio gradonačelniku Ivanu Čehoku i supruzi put u Kanadu. Piše se i da “Levi’sovi loši poslovni rezultati tresu Varteks”, te da bi dioničari te tvrtke “rado u NO vidjeli Borislava Škegru”. Iz Haaga stiže optužnica za Ivana Čermaka, pa Nenad Porges preuzima upravljanje Tifonom.
Adris grupa provodi squeeze out, istiskuju preostale dioničare Tvornice duhana Zagreb. Poslovni piše da “BAT i Philip Morris nude više od milijarde eura” za kupnju rovinjske tvornice duhana. U sklopu borbe protiv šverca cigareta, ministar financija Ivan Šuker šalje carinike u pogone i skladišta TDRa i BATa. Pisali smo i da je iz državnog proračuna novoosnovano Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dobilo nula kuna. Njegov predsjednik Antun Kapraljević tvrdi: “premijer Sanader ne želi da istražujemo”. Kasnije, prekasno, smo shvatili da je bio u pravu.
Najavljen je dolazak njemačkog Lidla, koji gradi veliki logistički centar u Jaski. Taj se lanac opisuje sloganom “niske cijene, podnošljiva kvaliteta”.
Doznajemo i da je karlovački Retag, tvrtka u vlasništvu Andrije Kovačevića, ipak naplatio 168,6 milijuna kuna duga od Zagrebačke banke. Bila je to najveća ovrha u povijesti hrvatskoga pravosuđa i prva nad nekom domaćom bankom. Mediji su objavljeni da je većinu novca dobio kontroverzni Blažo Petrović, pokrenuta je istraga, koja je ubrzo zaustavljena jer je Kovačević preminuo. Posrijedi je bio osnivački ulog u Zagrebačkoj banci iz 1986., koji je primjenom komforne kamate dosegnuo ogromne iznose. Visoki trgovački sud triput je ukinuo odluke zagrebačkog Trgovačkog suda i odgodio ovrhu, jednom je to učinio i Ustavni sud, no ovrha je ipak provedena. Zaba je 2005. tužila državu Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog “povrede prava vlasništva” u slučaju Retag, no sud je tužbu 2014. odbacio.
Dragičevićeva INA bez rezultata
Poslovni zabilježi i arapsku turneju predsjednika Stipe Mesića – njegova se delegacija vratila s najavom da
U ZAGREBU OTVOREN MARCELLINO, GDJE JE 2009. TAJNO SNIMAN RAZGOVOR SANADER - HERNADI