Godišnje 10 startupa spremno za ulaganje, ali nema poreznih olakšica za to

Davorin Štetner Predsjednik CRANE-a i član Upravnog odbora EBAN-a, o ulagačkim strategijama poslovnih anđela

INICIJATIVE KOJE USMJERAVAJU RAZVOJ STARTUP EKOSUSTAVA NA EU FONDOVE NISU DOBRE

ZGRADA JE TEK PREDUVJET

ZA POSLOVNI INKUBATOR, A NIKAKO CILJ

Davorin Štetner, predsjednik CRANE-a, član Upravnog odbora EBAN-a i Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Hrvatske, govori o ulagačkim strategijama poslovnih anđela, važnosti poticanja inovativnih tvrtki, savjetovanju državnih institucija, ali i novim inicijativama koje, tvrdi, treba strogo odvojiti od onih poslovnih anđela

Već imamo vrlo aktivne poslovne anđele koji nisu u CRANE-u, ali stvarno su vrhunski mentori i menadžeri. Tako je to svugdje, neki poslovni anđeli vole solirati, a svi se okupljaju dobrovoljno

Činjenica je da su političarima u Hrvatskoj draža velika ulaganja, dok manjim ulagačima koji ulažu u mikro, mala i srednja poduzeća, iako ona čine 98 posto hrvatskog gospodarstva, ne pružaju ni približne ulagačke ustupke kao krupnim investicijskim ribama. A tih ustupaka ima mnogo od poreznih i administrativnih pa do promotivnih i logističkih.

Ulagači u hrvatske startupe, znači manje, nove i inovativne tvrtke s velikim izvoznim potencijalom, a koji su okupljani u Hrvatsku mrežu poslovnih anđela (CRANE), zbog toga dijele sudbinu zanemarene gospodarske većine. Unatoč svemu, CRANE posluje već deset godina te i dalje raste.

Prema posljednjem izvješću Europske mreže poslovnih anđela (EBAN) u Europi su poslovni anđeli 2016. povećali svoje investicije za dever posto na 7,3 milijarde eura. No, još važnije, u tom se istraživanju tvrdi da su upravo poslovni anđeli glavni ulagači u nove, inovativne biznise, baš onakve kojih Europska komisija želi vidjeti više da bi se EU mogla natjecati na globalnom tržištu s SADom i Kinom.

Poslovni dnevnik razgovarao je s predsjednikom CRANEa, članom Upravnog odbora Europske mreže poslovnih anđela (EBAN) i članom Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice RH Davorinom Štetnerom. Za početak nas je interesiralo gdje hrvatski poslovni anđeli traže svoje investicije, odnosno gdje u Hrvatskoj prepoznaju žarišta razvoja startupa.

Gdje su startup žarišta u Hrvatskoj?

Kod nas postoji više od dvadesetak poslovnih inkubatora za startupe, ali manji broj njih zaista i radi tu primarnu djelatnost. Upravo sam se vratio iz Poduzetničkog centra u Ivancu koji je pokrenuo program besplatnog mentoriranja za svoje poduzetnike početnike i oduševljen sam kvalitetom prvog korisnika – tvrtkom DIV Plastic, koja od otpadne plastike proizvodi razne proizvode. Vjerujem da će uskoro biti spremni i za investiciju poslovnih anđela. To je ta hrvatska kreativnost u svakome kutku.

Gdje još vidite aktivna startup žarišta po Hrvatskoj?

Vrlo je aktivan Zicer u Zagrebu koji ipak zbog Grada Zagreba te logističke i financijske podrške odskače od svih. Tu su još tehnološki park u Splitu, Rijeci, Varaždinu, BIOS u Osijeku i nekoliko drugih. Mahom je riječ o javnim projektima, a imate i privatnih poput Piska u Sisku.

U Bjelovaru nemaju zgradu za startupe, ali imaju tvrtku Ferrodus s proizvodom koji koristi tehnologiju koju je razvila NASA. Da li se s javnim inkubatorima ponovila priča kao u slučaju poslovnih zona - radilo ih se zbog gradnje zgrada, ne zbog sadržaja i aktivnosti?

Bojim se da. Zgrade su u startup ekosustavu važne, ali sekundarne. Temeljno poslovanje dobrog dijela inkubatora po Hrvatskoj je danas iznajmljivanje prostora. U jednom je čak najveći korisnik jeftinih ureda drvna industrija, i to ona koja izvozi trupce i ne radi nikakve proizvode više dodane vrijednosti. To nije smisao.

Što bi trebali raditi?

Inkubatori moraju privlačiti inovativne poduzetnike, moraju ih umrežavati međusobno i s industrijama i znanstvenom zajednicom, zatim imati programe mentorstva, edukacije i stvarati kompetitivno okruženje. Moraju povezivati svoje članove s investitorima. Veći, poput Zicera, rade na tome da ponude i specijalizirane laboratorije. Zgrada je dakle, tek preduvjet za poslovni inkubator, a ne cilj.

Što CRANE radi da bi to promijenio?

Nama je primarna misija ulagati u hrvatske startupe te okupljamo tridese

tak privatnih investitora koji ulažu vlastiti novac. Po svojoj prirodi nas nekoliko više eksponiranih vrlo smo aktivni te pokušavamo pomoći Vladi, odnosno pojedinim ministarstvima i svima koji žele bolje startup i investicijskom ekosistemu.

Članovi CRANEa su trenutno u savjetima i raznim tijelima kod predsjednice RH, ministra rada, ministra gospodarstva, nekolicine gradova itd. Sve to radimo volonterski, jer želimo da bude bolje. Međutim, možda se i malo nepravedno očekuje od nas da mi mijenjamo sistem. Napominjem da mijenjati sistem može isključivo Vlada, a mi smo tu da pomognemo savjetima.

Koliko je CRANE aktivan investicijski?

Lani su članovi CRANEa uložili dva milijuna kuna u tri startupa. Netko će reći da je to premalo, ali bih još jednom napomenuo da je to privatan novac, a ne javni. Obično kritiziraju oni koji nisu uložili niti kune. Čak 11 članova CRANEa zajedno je uložilo u mali gaming studio Hyperion sa sjedištem u Londonu. Napravili smo najveću grupnu investiciju članova CRANEa u vrijednosti dosad, od 100.000 eura. Usto, u 2018. smo dobili čak sedam novih članova.

Kako ste zadovoljni poreznim olakšicama i uvjetima za investiranje u malo i srednje poduzetništvo?

U Hrvatskoj godišnje ima do deset dobrih startupa spremnih za investiciju. No, u Hrvatskoj ne postoje nikakve porezne olakšice za ulaganje u startupe. Ekosistem je takav kakav je, ali mislim da idemo u dobrome smjeru. Većina investicija u startupe svoj rezultat pokaže tek kroz 7 – 12 godina po europskim standardima.

Ove godine su se pojavile i prve inicijative koje konkuriraju CRANE-u: WBAF i ESIL. Kako se planirate takmičiti s njima?

To nisu konkurenti. WBAF, iako to ime govori, nije udruga poslovnih anđela. ESIL je pak program financiran od EU koji nastoji educirati poslovne anđele. Ako se i pojavi konkurencija, apsolutno je pozdravljam. Drago mi je svake kune uložene u hrvatske startupe, a članovi CRANEa u proteklih 11 godina investirali su ih oko 40 milijuna!

Navodno je bilo trzavica oko ulaska WBAF-a u Hrvatsku, jer je čelnik WBAF-a potpredsjednik EBAN-a, organizacije u kojoj je i CRANE?

Na Upravnom odboru EBANa nedavno se razgovaralo što WBAF želi postići, jer imenom zbunjuje scenu, a osnivač je i potpredsjednik EBANa. Zahvalio sam se na pozivu za otvaranje hrvatskog ureda te konferencije u Istanbulu, ali nitko iz CRANEa nije sudjelovao u njihovim aktivnostima. Tako smo procijenili u ovom trenutku.

Osobno podržavam sve pozitivne inicijative koje promoviraju poduzetništvo, a i predsjednik WBAF Hrvatska je Krapinsko zagorski župan Željko Kolar koji nije poslovni anđeo. Sa županom Kolarom sam u dobrim odnosima te njihova misija, kako mi je župan objasnio, nisu direktne investicije u startupe. Dapače, ako uvidimo da se radi zaista na pravi način – suradnja nije sporna.

Kako gledate na ESIL?

Odvojio bih ESIL od zagrebačkog Zicera, iako je on iniciran u okviru Zicera. Mislim da Zicer radi jako dobar posao. No, kao i u slučaju WBAFa, tako i kod ESILa treba razumjeti narav tih inicijativa. ESIL je konkretno EU program za podršku poslovnim anđelima na lokalnoj razini. Dakle, oni nisu konkurencija CRANEu. Upravo se otvorio i još jedan europski program akademije poslovnih anđela. Tih inicijativa je bilo i bit će ih, ali napominjem da je jedini pravi poslovni anđeo onaj koji ima poslovno iskustvo te daje svoj vlastiti novac.

U Turskoj postoji više od 10 mreža poslovnih anđela, dok je u Hrvatskoj jedna. Da li bi bio problem da se pojavi još sličnih mreža u Hrvatskoj?

CRANE nije jedini. Postoje deseci privatnih poslovnih anđela koji jednostavno žele biti sami za sebe. Primjer je moj dobar prijatelj Tomislav Car iz Infinuma koji je investirao u CircuitMess. Znači, već imamo vrlo aktivne poslovne anđele koji nisu u CRANEu, ali stvarno su vrhunski mentori i menadžeri.

Tako je to svugdje, neki poslovni anđeli vole solirati, a svi se okupljaju dobrovoljno. Konkurencija je dobra i zdrava stvar. Štoviše, veći broj organizacija poslovnih anđela u Hrvatskoj svakako bi bio pozitivan znak, jer bi ukazao da smo hrvatski startup ekosustav podigli na jednu višu razinu.

Međutim, mislim da inicijative koje usmjeravaju razvoj startup ekosustava na EU fondove nisu dobre, jer startupi moraju biti tržišno održivi. U Hrvatskoj imamo mnogo prostora da startup ekosustav gradimo na održivim nogama.

A onda opet većina inkubatora su financirani javnim novcem?

To je logično u državi koja je u tranziciji. Mi smo još u fazi da tek gradimo tržišni kapitalizam.

Da li se to radi dovoljno brzo, jer zbog članstva u EU startupi, posebno oni atraktivni, mogu odmah u Beč, Ljubljanu, Amsterdam, Berlin ili Londona. Kako ih zadržati?

Rade se dobre stvari, ali da, rade se previše sporo. Ne ubrzamo li se, točno tako, najpotentniji startupi neće ostati ovdje. CRANE je Hyperion osnovao u Londonu. Prvu grupnu investiciju u Entrio napravili smo 2011. godine. Upozoravali smo na problem da 11 suvlasnika ne može svaku odluku donositi tako da se skupi kod javnog bilježnika kad u Londonu za to je dovoljno da ulagači pošalju mail. No, nije bilo sluha. Nadam se da će se takve administrativne prepreke investitorima ukloniti.

U Ziceru su pozvali da se drastično pojednostave sve procedure i porezi za investicije u startupe do milijun eura. Što mislite o tome?

Pozdravljamo svaku inicijativu koja doprinosi poduzetništvu pa tako i ovu Zicerovu. Recimo – sigurno treba uvesti porezne olakšice pri investicijama u startupe, ali osobno bih više volio da nam Vlada uvede flattax pri generalnom porezu na dobit na razini Bugarske 10% pa bi automatski bilo više investicija. Investicije u startupe radimo privatnim novcem. Ako imamo porez na dobit od 10% bez poreza na kapitalnu dobit, onda bi baš svi bi više investirali iz svojeg zarađenog novca. Napominjem da smo smanjili porez na dobit 2016. i rezultat je bila milijarda kuna više u državnom proračunu. Manji porezi donose više novca državi.

Sad se najavljuje prvi pravi lokalni VC fond. Ovdje već djeluje jedan regionalni, ali u praksi mi još nitko iz hrvatske startup zajednice, izuzev par startupa u koje su investirali, nije rekao da s njim ima konstruktivnu suradnju. Da li surađuje s CRANE-om?

RADE SE DOBRE STVARI, ALI PRESPORO. NE UBRZAMO LI SE, NAJPOTENTNIJI STARTUPI NEĆE OSTATI OVDJE

Logično bi bilo očekivati da VC fond pita poslovne anđele o potencijalnim prilikama za investiciju. Ako je neki startup dovoljno dobar da u njega vlastiti novac ulože poslovni anđeli, to je signal VCima da je potencijalno dobar i za njih. Dakako, ne mora to nužno uvijek biti tako, ali su investicije poslovnih anđela obično signal da je rizik ulaganja u te startupe manji. Tako to funkcionira na zapadu, ali ne i u Hrvatskoj. Konkretno, skauti tog VC fonda nas nisu kontaktirali. SC Ventures, fond u koji je RH prva investirala, nema aktivnu suradnju s Hrvatskom mrežom poslovnih anđela.

Jeste li možda zatvoreni za suradnju?

CRANE je otvoren za suradnju. No, treba razumjeti kako funkcioniraju VC fondovi. Oni imaju menadžment koji nije vlasnik fonda već njime upravlja. Za to dobivaju oko dva posto naknade godišnje. Na 30 milijuna eura to je velik novac, a uvjeta za investicije u pravilu nemaju, izuzev zadnjeg roka. Jako je lijepo VC fondovima živjeti od tog ‘management feeja’. Dok ide ide. ❖