Građani trebaju znati što za njih može učiniti Europska unija
Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan, objašnava kako EU može unaprijediti domaće gospodarsvo i podići kvalitetu života svih stanovnika Hrvatske
Ključni dokumenti za provedbu fondova Europske unije su operativni programi i oni moraju biti prilagođeni potrebama i mogućnostima regija
Europu u 2019. godini očekuju dva velika izazova. Osim izbora za Europski parlament, tu su i konačni pregovori oko izlaska Velike Britanije iz Unije. Za Hrvatsku je nova godina nova prilika da mogućnosti koje pruža Europa iskoristi za osnaživanje gospodarstva, ali i utječe na kreiranje politika koje utječu na budućnost svih građana.
Iz perspektive župana i predsjednika Hrvatske zajednice županija zasigurno imate dobar pregled efekata europskih politika u Hrvatskoj. Je li Europa pomogla gospodarski razvoj naših regija?
Apsolutno. Pristupanjem Europskoj uniji ispunili smo jedan od svojih strateških ciljeva, a bilo nam je jasno da razvoj neće doći sam od sebe, već da ćemo na njemu morati raditi. Politike koje se primjenjuju na sve zemlje članice sa sobom nose značajne izvore sredstava iz fondova Europske unije, a regijama su najvažnije Kohezijska politika, zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarska politika.
Konkretni podaci Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije govore da su ugovorena sredstva u odnosu na listopad 2016. godine porasla za 585 posto posto. Sve slavonske županije bilježe porast zahvaljujući Projektu Slavonija, Baranja i Srijem te mjerama iz Programa ruralnog razvoja, što je i očekivano s obzirom na strukturu gospodarstva u tim županijama, a najviše EU projekata po glavi stanovnika ugovorila je Dubrovačkoneretvanska županija (36.636,88 kuna). Moja, Šibenskokninska županija, trenutno provodi nekoliko velikih projekata kojima smo obuhvatili široko područje – od razminiravanja poljoprivrednih površina do očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, povećanje obrazovnog kapaciteta te unaprjeđenje turističkog i gospodarskog potencijala. Sve su to jako dobri razlozi da se što više građana uključi i informira, posebice uoči novog financijskog razdoblja i izbora za Europski parlament koji se održavaju u svibnju.
U svibnju se održavaju izbori za Europski parlament. Prije pet godina je izlaznost bila poražavajuće niska. Možemo li utjecati na građanski aktivizam u tom pogledu?
Mislim da predstavništva Europske komisije i Europskog parlamenta u Hrvatskoj rade jako dobar posao po tom pitanju, posebice u odnosu na mlade ljude. Kampanje s ciljem informiranja mlađih generacija provodi i Državno izborno povjerenstvo, a drago mi je što mogu reći i da Hrvatska zajednica županija provodi niz aktivnosti kojima je cilj osvijestiti građane o važnosti sudjelovanja. Glavna poruka je da promjene dolaze jedino suradnjom i to na svim razinama – lokalnoj odnosno regionalnoj, nacionalnoj i europskoj.
Ključni dokumenti za provedbu EU fondova su operativni programi i oni moraju biti prilagođeni potrebama i mogućnostima regija, detektirajući prioritetne osi te investicijske prioritete koji će ispuniti zadane ciljeve. U nekim prošlim financijskim razdobljima oni nisu bili dobro postavljeni i nisu bile razmotrene potrebe „s terena“, što je dodatni razlog za aktivizam građana koji žele ostati u svojim regijama.
Nedavno je Vlada RH predstavila novu NUTS 2 klasifikaciju Hrvatske. Možete li pojasniti o čemu se radi? Što ta klasifikacija znači za hrvatske regije?
NUTS 2 podjela predstavlja instrument kojom se sredstva iz europskih fondova pravednije raspodjeljuju prema stupnju razvijenosti, a našim regijama nosi veće potpore poduzetnicima što je osobito važno za razvoj gospodarstva.
Do 2023. godine bi, prema najavi ministrice Žalac, trebale biti donesene karte regionalnih potpora usmjerenih upravo poduzetnicima koji su kroz Zakon o poticanju ulaganja mogli ostvariti 25 posto potpora, a s novim prijedlogom one rastu na 50 posto za velika poduzeća, 60 posto za srednja poduzeća i 70 posto za mala poduzeća. Ovakvo kreiranje regionalne politike je najkonkretniji put za ostvarivanje onog za što se najviše borimo, a to je ravnomjeran regionalni razvoj i gospodarski zamah svih hrvatskih županija.
Izdvajanje Grada Zagreba u posebnu regiju omogućit će povoljnije uvjete za ostale hrvatske regije, posebice one na istoku. Istovremeno, Zagrebu se otvaraju mogućnosti razvoja prema vlastitim potrebama.
Hrvatska zajednica županija je nedavno dobila priznanje za transparentnost rada u komunikaciji za aplikaciju „Otvoreni proračun“. Kako ocjenjujete transparentnost javnih financija u Hrvatskoj?
„Otvoreni proračun“je projekt koji razvijamo posljednje tri godine i drago mi je da je komisija PRO PR Globe Awards prepoznala naše napore u poticanju transparentne komunikacije s građanima po pitanju proračuna. Kada smo krenuli razmišljati o takvoj aplikaciji, imali smo jednu misao vodilju – željeli smo da pristup bude jednostavan, da svatko može u nekoliko klikova saznati sve što ga zanima o proračunu određene županije. Željeli smo potaknuti građansku participaciju i mislim da smo barem djelomice uspjeli. Što se tiče transparentnosti javnih financija, županije već nekoliko godina zaredom dobivaju najviše ocjene Instituta za javne financije što meni kao predsjedniku Hrvatske zajednice županija znači da je zajedničkim trudom možemo kao glavni kriterij modernog upravljanja postaviti transparentnost.
Proračun je najvažniji akt tijela javnih vlasti jer se radi o novcu naših građana. Jedino se otvorenim pristupom informacijama građana možemo boriti protiv svih vrsta zloupotreba i predrasuda. Stoga smo ovaj tjedan pustili novu redizajniranu verziju aplikacije Otvoreni proračun koju možete pronaći na službenim web stranicama Hrvatske zajednice županija. ❖
Sadržaj omogućila Hrvatska
zajednica županija
KONKRETNI PODACI MINISTARSTVA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE GOVORE DA SU UGOVORENA SREDSTVA U ODNOSU NA LISTOPAD 2016. PORASLA ZA 585 POSTO