Tomislava Ravlić:
Trgovce se neopravdano smatra ‘bad guysima’
Očekujemo da će uskršnja potrošnja biti na razini lanjske s tri razine košarice: skromnom od 550 kuna, srednjom od 1000 i bogatom od 1500 kuna
Trgovina na malo zadnje četiri godine kontinuirano raste, što je fenomen koji se ne pamti otkad se prate te brojke. Rekordna blagdanska potrošnja u lanjskom prosincu od 14,8 milijardi kuna nadmašila je sva očekivanja, a unatoč blagom usporavanju ekonomije optimistično se gleda na nadolazeći Uskrs pa i ostatak godine.
Što oblikuje trendove u sektoru, kako to da se niži PDV nije očekivano prelio na cijene hrane, zašto su trgovci uvijek ‘bad guysi’ i zbog čega internetska trgovina još uvijek kaska za svjetskim trendovima u intervjuu za Poslovni dnevnik govori Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Blagdanska potrošnja od 14,8 milijardi kuna nadmašila je lani procjene za preko milijardu kuna. Jesu li vas iznenadile takve brojke?
Zapravo uopće ne. Od kolovoza 2014. u trgovini na malo imamo kontinuirani trend rasta na mjesečnoj bazi, to je nezabilježeno otkad statistika prati maloprodaju. Još 2009. kad je pad kupovine hrane premašio 20 posto (što ukazuje na kritično stanje neke nacije) rekli smo da će nam trebati 10 godina za oporavak. Tada to nije zvučalo pretjerano optimistično, ali se pokazalo realno.
Europa i svijet su se puno prije počeli oporavljati, nama je trebalo šest godina da se uopće stabiliziramo. Sve su to bili parametri koje smo uzeli u obzir kad smo računali blagdansku potrošnju.
Ona je po prvi puta nadmašila ‘zlatnu’ 2008. čemu su doprinijeli Advent u Zagrebu, turistički rezultati, porezno rasterećenje plaća koje traje od 2015., kao i podizanje neoporezivog iznosa za isplatu božićnica, regresa i bonusa na 7500 kuna u prosincu, što je automatski povećalo potrošnju.
Kad govorimo o potrošnji, zašto se snižavanje PDV-a na više od 2000 proizvoda od 1. siječnja ne vidi se na cijenama (inflaciji)? Da li je ušteda na porezu otišla trgovcima umjesto potrošačima?
Trgovci su se još od kraja studenog spremali za porezne promjene. Kad je PDV snižen na voće i povrće, svježe meso, ribu, jaja i dječje pelene svi veliki trgovački lanci snizili su cijene, pa onda i mali kako bi bili konkurentni. To se vidi u potrošačkoj košarici, razlika je stotinjak kuna. Treba imati na umu da je u cijelom lancu, od proizvođača do krajnjih potrošača, trgovina samo jedan sudionik. Tu su proizvođači, logistika, distribucija, prijevoz i skladištenje pa trgovci i na kraju potrošač.
Razliku u cijeni s obzirom na sniženi PDVu treba se tražiti u cijelom opskrbnom lancu. Trgovci se u javnosti neopravdano smatraju ‘bad guysima’, tu percepciju potvrđuje i krovno udruženje na razini Europe Eurocommerce, jer se misli da rade s velikim maržama, varaju potrošače i puno zarađuju. To nije istina. Trgovina se susreće s mnogim problemima, a ujedno je i visoko kompetitivni sektor u kojem je vrlo teško zadržati lojalnog kupca.
Na razini Europe upravo se radi velika medijska kampanja da se javnost bolje informira o svemu dobrom što trgovina radi za potrošače i gospodarstvo.
Uskrs je ove godine kasnije, kakvu potrošnju očekujete?
Gospodarstvo malo usporava, no prometi u trgovini na malo i dalje rastu. Uskrs će ove godine biti prilično kasno, praktički pred početak sezone za koju opet imamo optimistična predviđanja. Očekujemo da će uskršnja potrošnja biti na razini prošlogodišnje s tri razine košarice: skromnom od 550 kuna, srednjom od 1000 kuna i bogatom od 1500 kuna.
Na kojim razinama vidite kretanje trgovine na malo u ovoj godini?