Tske projekte, ali da se provedu jihov limit ukinut
0 posto, uz puno manji iznos sredstava iz EU fondova nego u prošlom razdoblju
ma”, istaknuo je i dodao da bi trebalo osnovati radnu skupinu koja bi pratila energetsku učinkovitost javnih obnova, problema fiskalnog kapaciteta te pristupa objektima u centru grada, da se obnove. “Pola ukupne energije troši se na zagrijavanje, odnosno hlađenje zgrade. Za nove zgrade postoje određena pravila, no s našom platežnom moći u RH je nemoguće jer bi najam kvadrata takvog stana u takvoj zgradi bio iznimno skup, a slična je stvar i s prometom. S našim BDP-om tek polako osvještavamo potrebu da se taj dio odradi”, smatra Ponoš.
U diskusiji je spomenut i projekt punionica koji je Zagrebačka županija počela provoditi još 2015. godine. “Promovirali smo e-mobilnost nakon čega je uslijedila kompletna provedba projekta. Danas na području županije imamo 29 epunionica u svih devet gradova i većini općina. Projekt je završen, punionice se koriste, a na gradovima i općinama je da potiču ljude na korištenje”, istaknula je Nadica Žužak, zamjenica župana Zagrebačke županije. Spomenula je i nove tehnologije poput dizalica toplina i kotlovnica na biomasu, nove načine financiranja i ugovore o energetskom učinku u sklopu projekta NEWLIGHT, odnosno objedinjene javne nabave za energente kojom se štede milijuni kuna. U projektu je sudjelovalo 59 jedinica lokalne samouprave, od kojih je 29 bilo s područja Zagrebačke županije. Žužak je navela i problem Hrvatske s vlastitim limitom fonda poračunskih sredstava koji županije imaju.
“Sredstva bi trebala biti izdašnija i trebao bi se ukinuti limit sredstava za županije. U suprotnom će prestati prijavljivati i provoditi projekte. Što se tiče perspektive od 2021. do 2027. godine, suočit ćemo se s povećanjem vlastitog učešća s 15 na 30 posto, uz puno manji iznos sredstava nego u prošlom razdoblju”, navela je i dodala da je potrebno podržati projekt Izgradimo Hrvatsku kao jedini mogući model financiranja javnih zgrada u budućnosti.
Moramo pratiti trendove
Ravnatelj REGEAe Julije Domac spomenuo je više od 800 milijuna kuna investicija u energetske projekte, no dodao da je potrebno riješiti određene tehničke i zakonske okolnosti. “Cijena fotonaponskih panela dramatično pada pa cijena električne energije više nije skuplja u odnosu na klasične izvore. To je konkurentan izvor energije”, rekao je Domac te kao primjer naveo fotonaponsku elektranu u Zaboku kojom bi se troškovi električne energije trebali smanjiti za 15 posto. Što se tiče programa energetskih obnova javnih zgrada, on je usvojen na zagrebačkoj Gradskoj skupštini, plan je regenerirati više od 80 zgrada javne name u vrijednosti od 600 milijuna kuna, rekao je Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnice za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj.
“Uspješno smo prošli i s ciljem apliciranja kredita HBORa za energetsku učinkovitost. To je nastavak lijepe priče na kojoj godinama radimo o tome kako postići što bržu dekarbonizaciju društva. Potrošnja energije treba se smanjiti drastično s jedne strane, a s druge se proizvodnja energije mora promijeniti i okrenuti se obnovljivim izvorima. Naša će djeca jednog dana živjeti na potpuno drugačijem planetu”, istaknuo je Ivanković i dodao da je problem nesrazmjer između potreba i potražnje. “Moramo pametno iskoristiti komponentu sufinanciranja iz EUa, angažirati se i gledati ukupni životni trošak nekog objekta, da ravnatelji škola i bolnica i naši stručnjaci budu plaćeni za ono što rade i za što su se educirali. No, na dobrom smo putu da se priča pravilno strukturira”, smatra Ivanković. Što se tiče nove strategije, župan Karlovačke županije Damir Jelić kaže da će novca biti manje dok će naša komponenta biti veća. “Sad je već napeto, a s novom strategijom gubi smisao. Prema svim analizama naših stručnih timova u Karlovačkoj županiji, blago su suznog karaktera”, rekao je Jelić i dodao da energetski razvoj ovisi o susretu struke i donošenju političkih odluka. Župan Krapinskozagorske županije Željko Kolar kaže da su u njegovoj županiji s razvojem energetske učinkovitosti počeli još 2009. godine i napravili iskorak u vrijeme kada se nitko još nije bavio fondovima. No, također smatra da je model financiranja lokalne i regionalne samouprave u RH “mrtav” te da može zaživjeti do kraja ovog financijskog razdoblja. “Naša fiskalna snaga je takva da ne možemo pratiti projekte i već smo se sada kreditno zadužili kako bismo mogli financirati vlastitu komponentu”, istaknuo je i dodao da Hrvatska ima obrazovane kadrove koji znaju raditi, no da ih je potrebno potaknuti da istraže kako provesti projekte.
“Moramo pratiti trendove kako ne bismo zaostajali. Sve ovisi o brzini naše reakcije i pripremi. Ima puno potreba. U trenutku kad se krenulo s EU fondovima, zaboravili smo na obveze vezane uz školstvo i zdravstvo, civilno društvo. Razvijeno civilno društvo pridonosi razvoju države. Moramo promijeniti Zakon o javnoj nabavi. Morate imati povjerenja u sustav i institucije. Obnovljivi izvori energije su ono na što ćemo se oslanjati u budućnosti. Projekata će biti, no pitanje kako ćemo ih posložiti. Privatni sektor može i treba investirati, a pokazao se kao bolji gospodar nego država”, zaključio je Kolar. ❖
PLAN JE REGENERIRATI VIŠE OD 80 ZGRADA JAVNE NAMJENE U VRIJEDNOSTI OD 600 MILIJUNA KUNA
Ivan Ivanković Grad Zagreb
DANAS NA PODRUČJU NAŠE ŽUPANIJE IMAMO 29 E-PUNIONICA ZA AUTOMOBILE
Nadica Žužak Zagrebačka županija
POTREBNO RIJEŠITI ODREĐENE TEHNIČKE I ZAKONSKE OKOLNOSTI
Julije Domac REGEA