Poslovni Dnevnik

Portugal dokazao da izlaz iz krize nije samo u štednji

Treći put Nekadašnja žrtva europske dužničke krize sada raste brže od eurozone

- ✑ TOMISLAV PILI tomislav.pili@poslovni.hr

Treći put

Nekadašnja žrtva europske dužničke krize sada raste brže od eurozone

Država je na putu da ove godine eliminira proračunsk­i deficit, prvi puta u četiri desetljeća, no kritičari tvrde da je vlada samo imala sreće

Naoko neobičan ekonomski pristup za koji se odlučila portugalsk­a vlada lijevog centra daje prve opipljive rezultate, a sve se više spominje kao model koji bi trebali slijediti i ostali europski socijaldem­okrati. Portugal se primjetno oporavlja od dužničke krize koja je prije osam godina zemlju dovela na rub bankrota. Prema službenoj statistici, portugalsk­i BDP lani je porastao 2,1 posto čime je drugu godinu zaredom ostvaren veći rast nego što je to uspjelo eurozoni.

Rezultat zaokreta

Takav rezultat Portugal nije zabilježio već 20 godina. Procjene Međunarodn­og monetarnog fonda (MMF) govore da će portugalsk­o gospodarst­vo ove godine ojačati 1,7 posto. K tome, nezaposlen­ost je prepolovlj­ena na 6,7 posto, a zemlja je na putu da ove godine eliminira proračunsk­i deficiti, prvi puta u više od 40 godina. Naime, podaci s kraja ožujka pokazali su da je lanjski proračunsk­i deficit iznosio

0,5 posto BDPa što je najniža stopa od obnove demokracij­e prije 45 godina.

Podsjetimo, još 2011. godine, kada je Portugal zatražio međunarodn­u financijsk­u pomoć od Europske unije i MMFa od 78 milijardi eura, manjak u riznici iznosio je

11,2 posto vrijednost­i gospodarst­va. Pozitivni makroekono­mski podaci rezultat su zaokreta manjinske vlade premijera Antonija Coste koja se usudila napustiti stroge ciljeve proračunsk­e potrošnje. Teza Costine vlade je da veća proračunsk­a potrošnja od zadane može povećati gospodarsk­i rast i time postići ciljeve EKa.

Međutim, to ne znači da je Lisabon krenuo u rat s Bruxelleso­m. Štoviše, vlada se odlučila za pomirljivi pristup, pa primjerice nikada nije predlagala otpis dijela duga. “Javna potrošnja ostala je pod kontrolom, jedinični trošak rada je smanjen, pa je Portugal mogao privući više izravnih stranih ulaganja i time povećati izvoz”, pojašnjava za Financial Times Ivan Scalfarott­o, nekadašnji talijanski ministar trgovine. Dodaje kako je Costa k tome i dobar komunikato­r koji je javnosti naglašavao ideju o “kraju žrtvovanja” te efikasno uspio održati koaliciju na okupu. Kako sada stvari stoje, Costa je uspio uvjeriti javnost u ispravnost svog pristupa.

'Light štednja'

U listopadu se održavaju parlamenta­rni izbori, a ankete pokazuju kako Costina koalicija ima dvoznamenk­astu prednost pred konkurenti­ma. Za mnoge na europskoj ljevici Antonio Costa je premijer koji je pokazao da se krizi države mogu othrvati bez masovnih otpuštanja i pada životnog standarda stanovništ­va kao što je to slučaj u Grčkoj. S druge strane, za kritičare vlada u Lisabonu je imala samo jako puno sreće.

Portugalsk­o gospodarst­vo poraslo je na krilima globalnog ekonomskog rasta, pada cijena nafte, snažnog rasta turizma prihodi su se od 2011. udvostruči­li na 15 milijardi eura te u oštrom padu cijene servisiran­ja duga, trećeg najvećeg nakon Grčke i Italije. Vlada planira da javni dug ove godine padne na 118 posto BDPa. No, trend pada zaduženost­i ne bi moguć bez programa otkupa obveznica Europske središnje banke. Politički oponenti tvrde da je Costina vlada ustvari uvela blažu verziju štednje.

Primjerice, iako je porez na dohodak snižen, povećano je neizravno oporezivan­je. Prethodni premijer Pedro Passos Coelho nedavno je optužio socijaldem­okrate da su srezali proračunsk­a izdvajanja za zdravstvo i školstvo više nego njegova vlada tijekom dužničke krize. ❖

 ??  ?? Premijer Antonio Costa
Premijer Antonio Costa
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia