U 2019. online trgovina ‘probija’ pola milijarde €
Gdje je Hrvatska? U odnosu na regiju dosta smo malo tržište, ali s velikim potencijalom rasta koji će dodatno ubrzati
Trenutačno vidimo rast hrvatskog e-commerce tržišta 20% godišnje, a bit će i veći, kaže Tomaš Braverman
Ove godine očekuje se da će vrijednost internetske trgovine u Hrvatskoj premašiti pola milijarde eura, a u iduće četiri godine i milijardu. Rast ovog sektora ubrzava, objavila je u Zagrebu na Ecommerce Dayju 2019.
Heureka grupa, vlasnik portala Jeftinije.hr i sMinda. Prema njihovom istraživanju, u 2017. godini hrvatsko ecommerce tržište vrijedilo je 0,4 milijarde eura uz rast od 20 posto godišnje.
Tomaš Braverman, direktor Heureka grupe kaže da Hrvatska u odnosu na regiju dosta malo tržište, ali s velikim potencijalom rasta, koji će dodatno ubrzati.
“Trenutačno vidimo rast od 20 posto godišnje, ali on će biti još i veći. No, nužno je da hrvatske web trgovine prepoznaju da se trendovi na tržištu mijenjaju i da bi se trebali proširiti i na druga europska tržišta”, kaže Braverman.
Jaroslav Snajdr, principal u The Boston Consulting Groupi (BCG) u Pragu također očekuje ubrzanje rasta online trgovine u Hrvatskoj, ali i ostatku istočne Europe. Trgovcima stoga preporučuje da što prije krenu u izvoz.
“Mislim da morate početi razmišljati o prodaji izvan svojih matičnih granica, ne samo zato što ecommerce ne poznaje granice, već i stoga što želite uloviti što bolje startne pozicije prije nego krene konsolidacija i prije nego najveći globalni igrači poput Amazona, eBaya i Alibabe puste korijenje”, kaže Snajdr.
Ulazak najvećeg online trgovca na svijetu, Amazona, na tržišta istočne Europe najveći je strah svih ovdašnjih online trgovaca pa tako i onih u Hrvatskoj. Snajdr pak smatra da je taj strah bezrazložan. U BCGu pojašnjavaju da se Amazon ne voli puno širiti geografski. U Australiju je ušao tek nedavno. U regiji je ušao izravno samo u Poljsku, ali to je država koja ima 38 milijuna stanovnika.
NUŽNO JE DA SE HRVATSKE WEB TRGOVINE POČNU ŠIRITI NA DRUGA EUROPSKA TRŽIŠTA
Europski parlament odobrio je nova pravila EU o ugradnji sigurnosne tehnologije u nova vozila. Tako će se od svibnja 2022. u nove modele, a od svibnja 2024. i u postojeće morati ugrađivati inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine (ISA), sustav za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola, sustav za upozoravanje u slučaju pospanosti i manjka pozornosti vozača, napredni sustav za upozoravanje u slučaju odvraćanja pozornosti vozača, signal za zaustavljanje u nuždi,
sustav za detekciju pri vožnji unatrag i uređaj za snimanje podataka o događajima, odnosno “crnu kutiju”. Prema procjenama, ISA bi mogao u EU smanjiti broj smrtnih slučajeva na cestama za 20 posto.
“ISA će vozaču pružati povratne informacije na temelju zemljovida i promatranja prometnih znakova uvijek kada se prijeđe ograničenje brzine. Ne uvodimo ograničavanje brzine, već inteligentni sustav uz pomoć kojeg će vozači točno znati kada prekoračuju brzinu. To neće samo sve nas učiniti sigurnijima, nego i pomoći vozačima da izbjegnu kazne zbog prekoračenja brzine”, rekla je Różi Tunan, koja je u Parlamentu bila zadužena za ovaj zakonodavni prijedlog. Osobni automobili i laka gospodarska vozila morat će obvezno imati ugrađene i sustave za kočenje u slučaju opasnosti, koji su već obvezni za kamione i autobuse, te sustave za zadržavanje u prometnom traku. Kamioni i autobusi morat će biti projektirani i proizvedeni tako da najugroženiji sudionici u prometu, kao što su biciklisti i pješaci, budu vidljiviji vozaču, odnosno morat će imati takozvano izravno vidno polje. Tehnologija izravnog vidnog polja trebala bi se primjenjivati na nove modele od studenoga 2025., a za postojeće modele od studenoga 2028.
Prijedlog uredbe koju je Parlament usvojio treba još odobriti i Vijeće ministara EU. U EU je lani na cestama poginulo oko 25.100 osoba, što je 200 manje u odnosu na 2017. U Hrvatskoj je pak lani na cestama poginulo 317 osoba, odnosno 77 na milijun stanovnika. Prosjek EU je 49. Od nas su gore samo Bugarska, Rumunjska i Letonija. ❖