Svaki petak feljton
Sanader tek krajem 2008. priznao da je ‘Hrvatska u banani’
Sanader je ponovno osvojio vlast u vrijeme kad počinje kriza, zbog ulaska u EU žrtvuje ZERP, a zbog afere Spice rješava se D. Polančeca
Sukladno rezultatima parlamentarnih izbora iz studenog 2007., na kojima je HDZ bio relativni pobjednik, Stjepan Mesić dao je mandat za sastavljanje vlade Ivi Sanaderu, koji sklapa koaliciju s HSLS- om, HSSom i SDSS-om te postaje prvi premijer RH s dva mandata. U njegovoj su vladi Božidar Kalmeta, Berislav Rončević, Damir Polančec, Petar Čobanković, kasnije redom poznati likovi iz raznih korupcijskih afera.
Činilo se da se idila u Hrvatskoj nastavlja - nezaposlenost je u trećem kvartalu 2007. bila najniža još od 1996., a oko 120.000 građana aktivno trguje na burzi. Poslovni piše da su Hrvati samo u crnogorske dionice uložili više od pola milijarde kuna, a prednjače Kristijan Floričić i Miroslav JeličićPurko. Objavljeno da će Hrvati do kraja godine više koristiti mobitele nego fiksne linije, te da su stanovi u Zagrebu skuplji nego u Pragu. U svom tjednom prilogu, Poslovni piše o luksuzu, putovanjima, šopingu, glavni je problem bio kako potrošiti novac.
Početkom godine, glavna tema je ekološkoribolovni pojas ZERP, koji je uzrokovao probleme s Italijom i Slovenijom. Državni tajnik za more Branko Bačić uvjerava javnost da RH može nadzirati taj pojas, iako još nema obalnu stražu. Vlada je stoga najavila poticaje za novu flotu- prema idejama zagrebačkog Brodarskog instituta, za nadzor ZERPa u brodogradilištu Kraljevica gradile bi se dvije vrste brodova. Plan je sagraditi osam ili devet obalnih ophodnih brodova duljine 35 metara i dvadesetak članova posade, te četiri višenamjenska ophodna broda duga 78 metara i s posadom od 30 do 50 mornara.
ZERP je i svjetski atraktivna tema, pa u Hrvatsku dolaze novinari Al Jazeere i Yomiuri Shimbuna, no ta priča i koči pregovore o ulasku u EU. Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje, nakon razgovora sa Sanaderom rekao je da “2008. može postati presudna za pristup Hrvatske EU,
ali predstoje važni izazovi poput provedbe ključnih reformi i rješavanja pitanja ZERPa. Hrvatska može završiti pristupne pregovore s EU u prvoj polovici 2009., ako riješi ZERP, a u suprotnom može doći i do blokade pregovora”, naglasio je Rehn.
“Ribljem fondu u Jadranu neće pomoći jednostrano proglašenje ZERPa, nego članstvo Hrvatske u EU, jer će taj pojas postati dijelom zajedničkih voda na kojima se primjenjuje europsko zakonodavstvo, puno strože glede okoliša i eksploatacije ribljeg fonda nego hrvatsko.”, kazao je Rehn.
Sredinom ožujka Sanader iznenada odustaje od ZERPa zbog EU. “Zaštićeno ekološkoribolovni pojas i dalje ostaje na snazi, ali se do ulaska Hrvatske u EU neće primjenjivati na zemlje članice, odnosno Sloveniju i Italiju”, rekao je Sanader, priznavši pritom ako je situacija oko ZERPa izazvala krizu u odnosima s Unijom te da je dilema EU ili ZERP.
Za članice EU tako je prestala zabrana izlova koja zapravo nikada nije ni primijenjena zbog pogrešnih vladinih koraka. “Javni apel Ceha ribara Vladi da ne popusti pred ponižavajućim pritiscima neće imati učinka”, komentira Poslovni.
Sindikalci s ugovorima menadžera
Prvu godinu drugog Sanaderovog mandata obilježit će svjetska ekonomska kriza započela je u SADu u ljeto 2007., a tek u studenome 2008. premijer Sanader na sastanku sa sindikalcima govori: ““Kolokvijalno rečeno, u banani smo!”
Prve naznake krize u Poslovnom dnevniku su se pojavile krajem siječnja 2008., kad je na naslovnici pisalo “ZSE: Vodeće dionice potonule od 4 do 8 posto, nakon pada svjetskih burzi od 30ak posto”. Bio je to tek početak sloma, bijeg ulagača pretvara se u stampedo pa u travnju bilježimo najveći dnevni pad Crobexa od 2003. dionički indeks Zagrebačke burze potonuo je 5,69 posto. “Obustave trgovanja zbog velikog pada čak 39 izdanja dovoljno govore o spremnosti ulagača da rasprodaju svoje dionice. Povlačenje ulagača dovelo je do smanjenja tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze od milijardu kuna u samo jednom danu”, opisuje Poslovni.
U rujnu se cijena dionice HT-a godinu dana nakon izlistavanja prvi put spustila ispod 265 kuna koju je imala u javnoj ponudi. iako je prethodno u trgovini postigla cijenu i do i 419 kuna. “U općoj krizi tržišta, više od 350 tisuća građana, zajedno s velikim investitorima sa strepnjom čekaju sljedeću (donju) cjenovnu granicu”, navodi Poslovni, koji piše i o nastavku građevinskog buma. “U pet ovogodišnjih mjeseci izdano je najmanje dozvola za gradnju u posljednjih osam godina. Do lipnja ove godine izdane su
1132 dozvole za gradnju ili 21,8 posto manje u odnosu na prošlu godinu, dok je vrijednost radova po njima pala za
722,2 milijuna kuna ili 6,3 posto”, navodi Državni zavod za statistiku.
Vlada se i dalje pravi da je sve u redu, pa ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Čobanković najavljuje gradnju višenamjenskog kanala Dunav - Sava - izgradnja će započeti čim Sabor usvoji studiju utjecaja na okoliš, a radovi su vrijedni 4,5 milijarde kuna.
Poslovni od 1. listopada izlazi pod naslovom Ima li kraja panici? Cijeli broj od 24 strane izdan je pod egidom ‘Kriza svjetskog gospodarstva’ koju nekadašnji ministar i poduzetnik u nastajanju Borislav Škegro naziva Majka svih kriza.
O tome kako se u Hrvatskoj živjelo prije krize doznajemo iz teksta pod naslovom “U HŽu 102 sindikalista imaju menadžerske ugovore”, što znači da njihove plaće stoje 1,5 milijuna kuna svakog mjeseca. “Prema kojim kriterijima je 67 predstavnika sindikata i radničkih vijeća samo u HŽ Infrastrukturi zaslužilo uvrštavanje na listu menadžerskih ugovora, potpuno je nejasno.Oni u prosjeku primaju oko 12.500 kuna neto, s tim da se proizvoljnom odlukom Uprave njihovi koeficijenti množe s osnovicom koja iznosi nevjerojatnih 8144 kune. Tko je odredio takav koeficijent za sindikaliste, također je nepoznanica”, objašnjava Poslovni nevoljkost sindikalista da zatraže smjenu dokazano nesposobne uprave.
Neuspjeli izlet Agrokora u Tursku
Poslovni javlja i da se raspao konzorcij Crotrain, koji su činili Končar i Tvornica željezničkih vozila Gredelj. Umjesto da dvije velike tvrtke u većinskom državnom vlasništvu zajednički razvijaju projekt prigradskih i regionalnih vlakova vrijednih oko 290 milijuna eura, posao su podijelile među sobom. Hrvatska je tako umjesto jednog dobiti dva prototipa vlaka.
"Iako je bila dogovorena proizvodnja u jednakim omjerima, Uprava Končara ju je blokirala. Gredelj koji je u procesu preseljenja i vodi investiciju od 80 milijuna eura nije mogao pristati na podređenu ulogu u Crotramu”, ističe predsjednik Uprave TŽV Gredelj Antun Fabek. Suradnja je pukla zbog neslaganja oko toga tko će imati koliki udjel i tko će voditi projekt.
“Ugovor o razvoju prototipa i daljnjoj proizvodnji potpisan je krajem 2005. i najavljivao se kao velik uspjeh za hrvatsko gospodarstvo. Prvo se trebao razviti prototip 18 prigradskih vla
Kriza je dugo putovala do Hrvatske, no jednom kad je stigla nije godinama jenjavala
kova za Zagreb, što je u određenom dijelu i učinjeno, a zatim bi isti prototip s izmjenama u interijeru i ulaznim vratima poslužio za 33 regionalna vlaka. Sada će se raditi dva različita prototipa. Nakon potpisivanja se najavljivalo da bi omjer u poslu trebao biti 50 prema 50 posto. Prošle dvije godine trajala su natezanja o udjelu jer Končar nije pristao na ravnopravnu ulogu, nego je želio vodeću ulogu kao i u konzorciju Crotram koji još egzistira i proizvodi niskopodne tramvaje za Zagreb”, piše Poslovni.
Hrvati i dalje žele osvojiti svijet, pa je Agrokor skupa s partnerskom investicijskom kućom Blackstone dao ponudu za kupnju 51 posto Migrosa, najvećeg turskog trgovačkog lanca, u