Uz nastavak reformi očekuju rast od 2,5 posto
Novi ciljevi Vlada usvojila 30 mjera grupiranih u 10 prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti
Poslodavci pozdravljaju ciljeve, ali već sada upozoravaju kako ih treba brže provoditi
Ciljevi su dobri, no ključno je kako će se one provoditi u praksi i da se provode brže, ocjene su iz HGK i HUPa jučer usvojenog Nacionalnog programa reformi za 2019.
A glavni cilj je jačanje konkurentnosti gospodarstva uz projicirani rast od 2,5 posto, te povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost jav
nih financija. Glavni direktor HUPa Davor Majetić doduše zagovornik je i bržeg napretka od onog koji Vlada projicira, jer, kaže, presporo se mijenjamo, konkurencija se oko nas mijenja brže.
HGKovci ukazuju na potencijalnu slabost zbog toga što se u dijelu područja planira tek provedba analiza koje bi prethodile cjelovitijem koncipiranju reformskih zahvata. No, to nije novina kad su posrijedi reformske mjere. U najnovjijem paketu sadržano je 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti. Mnoge od njih sadržane su i u ranijim godinama ili su posljedica ranije poduzetih ili prekinutih reformi. Prvenstveno se to odnosi na administrativno i rasterećenje od parafiskalnih nameta. Nastavlja se tako sveobuhvatna analiza opterećenja gospodarstva, pa će se u 2019. popisivati propisi koji sadrže obvezu uplate upravnih pristojbi, a provest će se revizija svih parafiskalnih nameta.
Jedna od mjera koja bi trebala donijeti olakšanje poduzetnicima je elektronsko osnivanje tvrtki, što je zakonski Vlada već omogućila jesenas, s početkom primjene od 1. travnja. Novi sustav Start koji će zamijeniti stari Hitro.hr iz 2005. i uključiti na jednom mjestu cijeli registracijski paket, uključujući i bankovni račun tvrtke, već 20ak dana trebao je biti u funkciji, no po reformskom hodogramu rok je postavljen za rujan ove godine.
Za poduzetnike zanimljiva je svakako najava izmjena zakona o poticanju ulaganja, koja je najavljena za prosinac, no detalji nisu poznati. Nešto ranije, do rujna, predviđeno je da se provede objedinjavanje postojećih programa poticanja ulaganja u nove tehnologije.
Dio aktivnosti rezultat su jedne lanjske reformske mjere, gašenja Agencije za investicije i konkurentnost, koja je pripojena Ministarstvu gospodarstva. Sada se više pozornosti daje jačanju kapaciteta županija u privlačenju ulagača, što je tek načelno najavljeno.
ZA PODUZETNIKE JE SVAKAKO ZANIMLJIVA NAJAVA IZMJENA ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA, ALI NEMA DETALJA
Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva, Hamag, HBOR i HGK i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva poradit na “unaprjeđenju jedinstvene kontakt točke za investitore”, što će po svemu sudeći poslužiti kao supstitut ugašenom AIK-u.
Osim olakšanja komunikacije s investitorima, država će se nastojati posvetiti aktivnostima na dizanju konkurentnosti i produktivnosti. Ustrojit će tako i neovisno tijelo, Odbor za produktivnost, koje bi se bavilo analizom, osmišljavanjem i provedbom politika u području produktivnosti i konkurentnosti, a posebno je važno to da će Odbor imati autonomiju djelovanja u odnosu na bilo koje tijelo javne vlasti zaduženo za ta pitanja. Iz Ministarstva gospodarstva jučer nismo dobili konkretnije informacije tko će sudjelovati u Odboru i kako će ono u praksi funkcionirati, no iz Vladinog pojašnjenja riječ je o rješenju koje je u skladu i s preporukama Vijeća EU državama članicama eurozone.
Sastav bi trebao biti nepristran, a Odbor u kontaktu s odborima drugih država članica. Rijetka mjera poticanja ulaganja koju se navodi u programu je korištenje neaktivne državne imovine, što je već uneseno u zakone, a što se državne imovine tiče, uz aktivnije korištenje jedna od mjera je donošenje zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim bi se omogućilo brže rješavanje imovinsko
pravnih odnosa između države i tvrtki čije su nekretnine tijekom pretvorbe upisane u društveni kapital, a u privatizaciji unesene u temelji kapital tvrtki. Procjena je Vlade da će se time potaknuti aktivnosti poduzetnika, no ne navode i broj tvrtki koje mogu biti obuhvaćene tim zakonom. U sektoru prometa predviđen je čitav niz planskih dokumenata i zakona, posebice u željezničkome, a najavljeno je i angažiranje neovisnog financijskog savjetnika za restrukturiranje HŽ Cargo, što je uzgred već provedeno.
Digitalizaciji se u ovogodišnjim reformskim planovima posvećuje velika pozornost, a jedna od najava je i Plan digitalne transformacije gospodarstva. U javnoj upravi među ostalim od polovice godine u funkciji treba biti sustav ePristojbe, za plaćanje upravnih pristojbi i naknada, a istodobno bi trebala biti u funkciji i platforma e-Poslovanje, zajedno s poslovnim korisničkim pretincem. Puna funkcionalnost polovicom godine najavljena je i za e-Inspekciju, sustav koji povezuje korisnike i građevinske inspektore i omogućuje automatsko obavještavanje o statusu inspekcijskog postupka.
Antikorupcijske mjere ove godine upotpunit će izrada online priručnika za državne dužnosnike, a u 2019. se predviđa i provođenje ex post evaluacija učinaka odabranih aktivnosti u sektorima zdravstva, vodnog gospodarstva i zaštite okoliša. Poduzetnici posebno pozdravljaju nastavak reformi na povezivanju gospodarstva i obrazovnog sustava, kao i sređivanje javnih financija , ali i početak veće brige za demografske mjere. ❖