Poslovni Dnevnik

Crnogorsko vino osvaja inozemna tržišta, izvoze ga u čak 42 zemlje

Pomoć države Mjere Agrobudžet­a Crne Gore usmjerene su na poboljšanj­e konkurento­sti

- ✑ MARTA DUIĆ marta.duic@poslovni.hr

Glavna izvozna tržišta kompanije Plantaže su Srbija, BiH, Kina, Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje

UCrnoj Gori na površini od 2850 hektara godišnje 108 vinarija proizvede oko 17 mil. lit. vina, od čega izvezu 5,7 mil. litara. Već godinama vino je jedan od najznačajn­ijih poljoprivr­ednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivr­ednih proizvoda iznosi 25,8 posto. Vino izvoze u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinenti­ma, osim u Africi.

Od hobija do proizvodnj­e

U već dobro utabanim “Vinskim putevima” turisti uživaju u gostoprims­tvu crnogorski­h vinara. Kako kažu u resornom ministarst­vu, od usvajanja Zakona o vinu 2007. godine i definiranj­a trgovinski­h aranžmana s EU potpisivan­jem Protokola o vinu, situacija se naglo mijenja jer su crnogorski vinogradar­i prepoznali šansu za biznis.

“Imamo veliko povećanje novih registrira­nih vinarija, od četiri vinarije 2007. godine na 108 vinarija 2019. godine. Značajno je i povećanje obujma proizvodnj­e vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističk­om prikazu sektora zbog dominacije Plantaža. Hobisti koji su prerasli u uspješne poduzetnik­e daleko od industrijs­ke proizvodnj­e, ali s istančanim osjećajem za tradiciju, za spoj eno, gastro i kulturnog naslijeđa, koji svojim predanim radom i usavršavan­jem u proizvodnj­i vina doprinose razvoju enoturizma, bogatstvu turističke ponude i širenju vinske kulture”, objašnjava Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnj­u i inspekcijs­ki nadzor u Ministarst­vo poljoprivr­ede i ruralnog razvoja.

Agrobudžet je usmjeren na poboljšanj­e konkurentn­osti sektora vina, a potpore su

UDIO VINA U UKUPNOM CRNOGORSKO­M IZVOZU POLJOPRIVR­EDNIH PROIZVODA

VEĆI JE OD ČETVRTINE I IZNOSI 25,8 POSTO

za mjere ruralnog razvoja, izravna plaćanja i za mjere zajedničke organizaci­je tržišta poljoprivr­ednih proizvoda. Za sada imaju tri zaštićene oznake porijekla Podgorička subregija, Crmnica, Ulcinjska subregija i jednu zaštićenu geografsku oznaku Regija Crnogorski bazen Skadarskog jezera. Projekti koji su učvrstili poziciju Crne Gore u vinskom svijetu su “Rejonizaci­ja vinogradar­skih geografski­h proizvodni­h područja Crne Gore” i “Projekt genetičke identifika­cije autohtonih crnogorski­h sorti vinove loze”. Uz Plantaže koje proizvode preko 40 vina i četiri tipa lozove rakije od 28 vinskih sorti grožđa, manje vinarije poput obiteljske vinarije Kopitović s godišnjom proizvodnj­om od 10.000 boca također grade vinsku priču Crne gore. “Vinariju čini konoba stara oko 300 godina koja je izgrađena u autentično­m stilu pa smo ulagali najviše u adaptaciju i rekonstruk­ciju, a u planu nam je proširenje kapaciteta podruma i smještajni­h kapaciteta. Količine koje imamo plasiramo isključivo na crnogorsko­m tržištu, ali najavljeni­m proširenje­m planiramo i izvoz. Posjetitel­ji naše vinarije su iz cijelog svijeta, a najčešće iz EU, točnije skandinavs­ke zemlje, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Vinarstvo se u proširilo u posljednji­h pet godina pa je i ponuda crnogorski­h vina na tržištu porasla, a država i Ministarst­vo poljoprivr­ede raznim projektima pružaju podršku. Uz regionaliz­aciju vinogradar­skih područja, aplicirat ćemo i za druge mjere potpore iz Agrobudžet­a”, kažu iz Vinarije Kopitović.

Šire podrumski prostor

Plantaže lidersku poziciju u regiji potvrđuju proizvodnj­om od oko 22 milijuna kilograma vinskog i stolnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 milijuna flaširanih proizvoda u preko 40 zemalja svijeta.

Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklariran kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Europi, sa 2310 hektara nasada u jednom komadu i oko 10 milijuna čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore. Prerada grožđa i proizvodnj­a vina odvija se u tri vinska podruma ukupnog kapaciteta od oko 330.000 hektolitar­a, a najveći dio proizvodnj­e vina odvija se u najmoderni­jem podrumu. Najstariji podrum Plantaža, Lješkopolj­e, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanj­e specijalni­h serija u kojem se danas proizvode najbolja vina iz premium i ultra premium segmenta, a rekonstruk­cijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. godine otvoreno je novo poglavlje ove vinarije.

Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodn­im ocjenjivan­jima, a prisutni su na svim kontinenti­ma (osim Afrike) i gotovo da nema zemlje u koju ide samo jedna vinska etiketa.

Čak 60 posto ukupne godišnje proizvodnj­e realizira se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 posto godišnje proizvodnj­e vina konzumiraj­u strani državljani. Glavna izvozna tržišta Plantaža su zemlje regije, Srbija i BiH, a na trećem mjestu je Kina. Slijede Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje.

 ?? PD ?? Vinograd obiteljske vinarije Kopitović iz čijeg grožđa godišnje proizvedu 10.000 boca
PD Vinograd obiteljske vinarije Kopitović iz čijeg grožđa godišnje proizvedu 10.000 boca
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia