NINA IŠEK MEĐUGORAC ‘ODUVIJEK SAM ULAGALA U SVOJE ZNANJE’
Nina Išek Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija u Hrvatskom telekomu je Žena godine 2019. prema magazinu Zaposlena. Odnosima s javnošću bavi se već 17 godina tijekom kojih je, kaže, upravljala brojnim održivim i društveno odgovornim projektima različitih kompanija. Na takvima radi i u HT-u, doprinoseći tako
Ponosna sam što nagrada koju sam primila uvelike reflektira širu svrhu i društveni doprinos kompanije u kojoj radim - stvaranje svijeta boljih mogućnosti za sve građane u RH
Ženom godine 2019. u izboru časopisa Zaposlena proglašena je Nina Išek Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija u Hrvatskom telekomu i jedna od prvih magistrica na području odnosa s javnošću u Hrvatskoj.
U intervjuu za Poslovni dnevnik otkrila je kojim se vrijednostima vodila u 17 godina karijere, o zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama, donacijskom programu Generacija Now, o suradnji s Hrabrim telefonom i Djecom medija te planovima HTa.
Čemu ste ovih godina bili posvećeni i na koje ste ciljeve bili i jeste usmjereni, od poslovanja do izgradnje vlastite karijere?
U svojoj sedamnestogodišnjoj karijeri imala sam priliku upravljati brojnim održivim i društveno odgovornim projektima različitih kompanija i svjedočiti vrijednosti koju imaju za rast i razvoj našeg društva. Što je kompanija snažnija i veća, njezina društvena uloga je značajnija.
Zbog toga je ova godina u Hrvatskom telekomu za mene bila posebno inspirativna jer je u znaku obećanja društvu, a to je stvaranje svijeta boljih mogućnosti za sve građane Hrvatske. Svojim djelovanjem jačamo perspektivu ruralnih krajeva Hrvatske, odgovaramo na pitanja obrazovanja mladih i njihove kompetentnosti za poslove budućnosti, kao i na pitanja tehnološke konkurentnosti domaćeg gospodarstva i digitalne uključenosti starijih građana.
Ponosna sam što nagrada koju sam primila u velikom dijelu reflektira tu širu svrhu i društveni doprinos kompanije u kojoj radim. Uvjerena sam da je to jedini ispravan put kojim kompanije mogu značajno doprinijeti u stvaranju boljeg društva.
Magistrirali ste na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Što Vas je privuklo u odnose s javnošću i telekomunikacijsku industriju?
Matematički predmeti su mi oduvijek bili omiljeni u srednjoj školi. Nakon MIOCa, upisala sam Ekonomski fakultet, iako mi je velika želja bila upisati FER.
No, ekonomija me naučila matematičke probleme provući kroz širi kontekst, a brojke čitati na kreativniji način. I tako je savršeni matematički red zamijenila ljubav prema kreativnoj igri brojki i slova. Odnosi s javnošću savršeno su se nadovezali na takav miks i otvorili mi veliki prostor za cjeloživotno istraživanje i izazove. Dolaskom u Hrvatski telekom, spojila sam sve dosadašnje PR znanje i ljubav prema STEMu.
Jeste li imali i imate li još uvijek dovoljno prostora za učenje?
Svaki korak u karijeri dio je onog što danas jesam, odnosno znam. Počela sam raditi od prve godine fakulteta i tako sam širila krug poznanstva, putovala i učila o životu. To je bilo odlično iskustvo, jer sam s teorijom koju sam učila na Ekonomskom fakultetu odmah eksperimentirala u stvarnom životu.
Svoju karijeru u odnosima s javnošću započela sam 2003. godine u PR odjelu tvrtke McCannErickson Hrvatska. Od 2005. postala sam dio Madison Consultinga, a 2013. godine kao izvršna direktorica preuzela sam vođenje agencije za odnose s javnošću Manjgura. Oduvijek sam ulagala u svoje znanje, prikupljala i analizirala istraživanja koje sam s veseljem testirala uvodeći inovacije u stvarni život.
Smatram da netko tko se poput mene bavi odnosima s javnošću već 17 godina mora nastaviti učiti s istim žarom kao i onaj tko tek kreće raditi u ovom polju, jer jedino svojim znanjem i radom možemo činiti razliku.
O tome najviše ovisi kvaliteta multidisciplinarne igre zvane PR, koju poslovni sektor često naziva magijom, iako iza nje stoji ‘samo’ dobro razumijevanje društvenog konteksta neke dosadne brojke ili činjenice.
Na čelnoj ste poziciji korporativnih komunikacija u najvećoj privatnoj tvrtki u RH, a statistika kaže da je u upravama državnih tvrtki zaposleno samo pet posto žena, dok je u privatnom sektoru situacija nešto bolja s 22 posto pa tako “diže prosjek”. Zašto je i dalje toliko niska zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama?
Sretna sam što radim u kompaniji s visokim udjelom žena od čak 46 posto u svojem menadžerskom timu. Hrvatski telekom jedna je od vodećih hrvatskih, ali i europskih telekomunikacijskih kompanija po zastupljenosti žena u menadžerskoj strukturi.
Mislim da žene imaju genetsku predispoziciju biti bolji vođe. Jednostavnije i pravednije upravljaju odnosima, mogu sagledati stvari iz šireg konteksta, predanije i odgovornije su te vrlo pametno koriste unutarnje instinkte. Stvar je samo našeg odabira hoćemo li te prednosti iskoristiti i u poslovnom svijetu. Vjerujem u budućnosti da će sve veći broj žena biti na upravljačkim funkcijama kompanija jer je riječ o vrijednostima o kojima uspjeh kompanija sve više ovisi.
VJERUJEM U BUDUĆNOSTI DA ĆE SVE VEĆI BROJ ŽENA BITI NA UPRAVLJAČKIM
FUNKCIJAMA KOMPANIJA JER JE RIJEČ O VRIJEDNOSTIMA O KOJIMA USPJEH KOMPANIJA SVE VIŠE OVISI
Žene su danas “glasnije” kada je riječ o balansu privatnog i poslovnog pa možemo li reći da ih društvo danas doista ohrabruje, ili barem više nego prije? Kako gledate na svoju poziciju i izgradnju karijere prije i sada, koliko se razlikuje i jesmo li napravili korak naprijed?
Svijet koji nas okružuje sve je složeniji i dinamičniji. Takva nam situacija sigurno ne pomaže u balansiranju privatnog i poslovnog života. To vrijedi i za muški i ženski svijet jednako. Kompanije koje žele u budućnosti biti prvi izbor talentiranih zaposlenika u tom dijelu mogu i moraju mnogo više učiniti. Pitanja ravnoteže između poslovnog i privatnog te fleksibilnost radnog vremena postaju jednako važna pitanja kao i plaća.
Što biste u ovom trenutku poručili i savjetovali kolegicama?
S OBZIROM NA NAŠU ODGOVORNOST KAO NAJVEĆEG PRIVATNOG INVESTITORA OBEĆALI SMO DIGITALIZIRATI ČITAVU ZEMLJU I POVEZATI LJUDE S PRILIKAMA KOJE DAJE TEHNOLOGIJA
Prepustite se instinktu. Slijedite svoje želje i snove, ali si ne zamjerajte kada i od nečega odustanete. Nagradite se i uživajte u svakom uspjehu bez osjećaja krivnje.
Možete li nam više reći o donacijskom programu Generacija Now koji provodite već četvrtu godinu zaredom, što obuhvaća i kakvi su rezultati?
U donacijski STEM program dosad je uloženo četiri milijuna kuna i educirano više od 2000 djece, a on se nastavlja i dalje te se svake godine mogu prijaviti timovi iz svih obrazovnih ustanova i neprofitnih organizacija.
Ove godine natječaj ima novo ime – Generacija NOW kojim se želi istaknuti da tehnološke promjene nisu nešto što nam dolazi u budućnosti i na što moramo čekati, već nam tehnologija omogućuje da upravo sada mijenjamo svijet oko sebe.
Ova generacija ima tehnologiju kao alat napraviti nešto iznimno i to treba potaknuti. Izuzetno smo sretni što smo ove godine dobili podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja te ćemo u partnerstvu s Institutom za razvoj i inovativnost mladih svim školama i obrazovnim institucijama ponuditi STEM kurikulum za izvannastavne aktivnosti. Sva djeca u Hrvatskoj, bez obzira gdje živjeli, imat će priliku učiti i razvijati praktična znanja rada s najmodernijim tehnologijama.
Ove ste godine u suradnji s Hrabrim telefonom i Djecom medija predstavili kampanju Igrajmo na sigurno. O čemu se točno radi?
Cilj kampanje ”Igrajmo na sigurno” je povećati razinu informiranosti mladih i njihovih roditelja o svim prednostima i rizicima koji su sastavni dio svijeta videoigara. Kampanja je sastavni dio velike društvene inicijative Hrvatskog telekoma ”Šeraj pozitivu, blokiraj inicijativu” usmjerene povećanju sigurnosti djece i mladih na internetu.
U suradnji sa stručnjacima iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Hrabrog telefona kreirali smo i prvi digitalni vodič sigurnog igranja videoigara koji donosi cjeloviti pregled pozitivnih aspekata, ali i rizika igranja videoigara uz konkretne savjete za roditelje. Uz to, u sklopu kampanje snimljen je film “Djeca virtualne stvarnosti“, prvi dokumentarac koji na jednom mjestu donosi činjenice o svijetu videoigara, savjete stručnjaka i iskustva djece i roditelja.
Kako biste opisali trenutačno stanje u hrvatskoj komunikacijskoj industriji, jesmo li konkurentni?
Mi smo integratori svega što kompanija radi za društvo, ali istovremeno i korektori. To nije jednostavno jer smo paralelno u ulogama i heroja i ‘đavoljih odvjetnika’. Takve uloge od nas traže mnogo znanja jer upravljanje učinkovitom korporativnom komunikacijom ima slične zakonitosti kao i upravljanje strategijom kompanije.
Nije jednostrano, integrira sva područja u jednu svrhu i cilj kompanije, ovisi o svim strateškim dionicima, a ima odgovornost ostaviti trag u društvu. Industrija se unazad deset godina ubrzano razvija, no mnogo je još prostora na tržištu da se iskoriste sva naša znanja i uloge. Razvojem tehnologije vjerujem da imamo sve veću priliku za to.
Što će u budućnosti obilježiti razdoblje HT-a? U kojem smjeru ide novi korporativni narativ i s kojom svrhom?
U Hrvatskom telekomu smo uvjereni kako prilike koje tehnologija pruža za bolji život postoje već danas te moraju biti jednako dostupne svima u Hrvatskoj, bez obzira na to gdje se nalazili. Prošle godine investirali smo 1,826 milijardi kuna te izravno utjecali na otvaranje 9582 novih radnih mjesta i na povećanje BDPa za 0,62 posto.
To govori kako su digitalizacija Hrvatske i povezivanje svih građana s modernim tehnologijama nužni za brži gospodarski i društveni napredak Hrvatske. Upravo zato, s obzirom na status i odgovornost koje nosimo kao najveći privatni investitor u Hrvatskoj, javno smo obećali da ćemo digitalizirati čitavu Hrvatsku, povezati sve naše građane s prilikama koje već danas pruža tehnologija, a sve u cilju stvaranja bolje budućnosti za sve nas. ❖