Mjesta sa zonama imaju dvostruko više zaposlenih u gospodarstvu
Investitori će doći tamo gdje je stvoreno partnersko okruženje angažmanom lokalne uprave
Gradovima i općinama uspješnima u aktiviranju svojih zona taj se trud vraća kroz punjenje proračuna. Od 2008. do 2016. u prosjeku su imali 60 posto veće prihode
Iako su područja namijenjena industriji na ovim poodručjima postojala već duže vrijeme, u Zagrebu je to desetljećima bio Žitnjak, razvoj poduzetničkih zona kakave danas poznajemo započinje 1990ih godina. Iako po nekim statistikama danas u Hrvatskoj postoji oko 1300 ne
kog oblika poduzetničkih zona u nekoj fazi, danas je u jedinstveni registar upisano njih 573, od kojih su tek 236 verificirane i u njima postoje poslovne aktivnosti.
Prva sveobuhvatna studija
Činjenica je da u ovom sektoru postoji nered od samog početka te da se nije znalo tko i pod kojim uvjetima može otvoriti zonu, a isto tako tko i pod kojim uvjetima djelovati u njoj, je dovela do ovakvog nesrazmjera brojki.
Dugo vremena je kamen spoticanja bio zahtjev da 80 posto zone čine poduzetnici iz proizvodnog sektora, dok je u zadnje vrijeme sve više investicija iz segmenta usluga i trgovine, a posebno je zanimljivo da se i proizvodnja električne energije pojavila kao mogućnost za poduzetništvo u takvoj zoni.
Mnogi su zone otvorili zato što su dobili dijelom proračunski novac, no plan za njih nije postojao, država im je dala i zemljište, neki su neke parcele potom prodali tvrtkama uz obećanje da će se infrastruktura riješiti, a nije i slično. Odnosno, uza samo nekoliko dobrih primjera, kada je o poslovnim zonama riječ, vlada veliki nered. Pa je za sve zone primjerice i teško utvrditi jednostavnije podatke – koje su tvrtke smještene u kojim zonama, koliko su uložile, koliko imaju zaposlenih.
Početkom srpnja je javnosti predstavljena analiza koju je za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta proveo tim stručnjaka Ekonomskog instituta Zagreb na čelu s Dubravkom Jurlina Alibegović.
Riječ je o prvoj studiji koja utvrđuje efekte politike razvoja poduzetničke infrastrukture bespovratnim potporama koje je u tu namjenu davala država. Njome je obuhvaćeno desetgodišnje razdoblje do ulaska u EU, otkada se više ne provodi takav model poticanja razvoja zona, a koji se sada prati kroz fondove EU.
Proračunski rezultati
Autori, podvlačeći crtu, konstatiraju da su razlike između gradova i općina koje imaju poduzetničke zone osobito izražene u njihovim proračunskim rezultatima, kao i uspješnosti podu
NA JEDNU KUNU KOJU JE U PODUZETNIČKE ZONE ULOŽILA DRŽAVA, LOKALNE JEDINICE PRIDODALE SU TRI KUNE