Azija i Afrika ‘amortizer’ za grč Italije i Njemačke
Izvoznici u nevolji Istražili smo kako se domaće tvrtke mogu pokušati oduprijeti novoj krizi
Zasad u obje zemlje DZS ne bilježi pad izvoza, ali i krizu 2008. prvi smo put osjetili ‘s odgodom’
Najnovije najave Washingtona o uvođenju sankcija članicama EU za pojedine proizvode neće uzdrmati hrvatske gospodarstvenike, jer te mjere neće obuhvatiti najveći dio njihovih izvoznih proizvoda na tržište SADa.
Međutim, zabrinutost među hrvatskim proizvođačima postoji, jer će Amerika dodatno pojačati ionako veliku nesigurnost u najvažnijim gospodarskim članicama EU, među kojima su nama najvažnija dva gospodarska partnera Njemačkoj i Italiji, koja su već neko vrijeme u sve slabijoj formi.
Mišljenja tamošnjih ekonomista još su podijeljena oko toga je li nastupila recesija ili ne, no naši analitičari hrvatskim izvoznicima savjetuju da ubrzano počnu tražiti sasvim nova tržišta i da pogled moraju uputiti znatno više nego dosad na daleka azijska, te osobito afrička tržišta.
Time bi, ukratko, umanjili ovisnost o samo jednom tržištu, onom europskom, na koje plasiraju 90 posto svojih proizvoda, a koje je najvažnije i za izvoz usluga. Zasad u obje zemlje, Njemačku i Italiju, DZS ne bilježi pad izvoza, dapače nastavljen je rast premda nešto blaži nego lani, no to nije ohrabrenje budući da je s odgodom u Hrvatsku došao negativan efekt i tijekom prošle gospodarske krize 2008.
Nova, udaljena rastuća tržišta, poručuju iz Hrvatskih izvoznika i HGK, trebala bi imati amortizirajući efekt na slabljenje potražnje na tradicionalnim tržištima.
VEZE IZ DOBA ‘NESVRSTANIH’ NISU ISKORIŠTENE ZA BIZNIS
S INDIJOM PRIMJERICE
Upregledu trenutnih gospodarskih odnosa analitičari Hrvatskih izvoznika polaze od činjenice da usporavanje rasta svjetske trgovine najizraženije pogađa europodručje budući da je uključenost Europe u globalne lance vrijednosti znatno veća nego u slučaju Amerike i Azije.
Fokus hrvatskog gospodarstva na tržišta EU stoga je izloženo prelijevanju recesijskih kretanja u Njemačkoj i Italiji, a procjena je da bi to posebno vrijedilo u slučaju izvoza vezanog na njemačku elektroindustriju i autoindustriju te proizvodnju strojeva i opreme namijenjene izvozu u brzorastuće zemlje Azije i druge regije tzv. tržišta u nastajanju, koja se suočavaju s izraženijim usporavanjem infrastrukturnih ulaganja i stopa rasta BDPa. No, i drugi izvozni sektori mogli bi osjetiti negativne trendove jer, napominju u HIZu, europska i globalna ekonomija djeluju po principu spojenih posuda, pa se nepovoljna kretanja u Njemačkoj mogu odraziti i na slabiji rast ili pad potražnje i na drugim hrvatskim izvoznim tržištima, ima li se u vidu da za čak 17 članica EU njemačka ekonomija predstavlja glavno izvozno tržište.
Zaredali minusi
Pritom analitičari HIZa podsjećaju i na značajno smanjen optimizam potrošača i pad indeksa poslovne klime u Njemačkoj, kao i pad globalnog indeksa menadžera nabave u industriji.
U Njemačkoj, procjene su tamošnje središnje banke, moguć je i u trećem kvartalu pad BDPa, od 0,2 posto, što je posljedica i napetosti u odnosima SADa, Kine te Brexita. Nijemci doduše pripremaju niz mjera kojima će ublažiti silazne gospodarske trendove, što su prakticirali i tijekom posljednje gospodarske krize.
U slučaju Italije najnoviji podaci tamošnjeg državnog zavoda za statistiku o kretanju BDPa govore da, nakon formalnog ulaska u recesiju krajem 2018., u drugom tromjesečju nije bilo negativne promjene u odnosu na lani i da je došlo do stabilizacije. U HIZu ističu kako je unatoč ovim pokazateljima Njemačka i dalje snažna ekonomija koja će i u narednim godinama generirati značajan dio potražnje za hrvatskim izvozom, a slično vrijedi i za Italiju koja, podsjećaju, smjenu recesije i stagnacije bilježi već niz godina, bez izgleda da će se situacija bitno poboljšati u budućnosti.
Na talijansko tržište gotovo polovicu ukupnog izvoza čine mineralna goriva i ulja, drvo, te odjeća, električna i elektronička oprema i žitarice, dok su znatno manje zastupljeni strojevi, proizvodi od željeza i čelika, te stakla, ribe i lijekovi, a iz kojih dolaze i značajni igrači iz Hrvatske koji su neto izvoznici i dobro su pozicionirani u Italiji, poput Vetropack Straže, Cromarisa i Aluflexpack Novi. No, prema podacima HIZa, na popisu najvećih izvoznika na talijansko tržište su i mnoga poduzeća netouvoznici i poduzeća koja posluju s gubicima, dok je najveći problem to što dominiraju proizvodi intenzivni sirovinama i nisko plaćenim radom, u aktivnostima koje stvaraju nisku dodanu vrijednost što ih čini ranjivijima na pad kupovne moći inozemne potražnje.
U slučaju Njemačke, najveći su izvoznici Haix obuća, Pliva i E.G.O. Elektrokomponente, a u strukturi gotovo 60% čine strojevi, električna i elektronička oprema, vozila i intermedijarni proizvodi za automobilsku industriju, namještaj, rasvjetni uređaji, montažne zgrade, obuća, lijekovi i proizvodi od željeza i čelika.
Eurozona ostaje 'in'
Unatoč ovim pokazateljima preporuka HIZa je da gospodarstvenici i dalje traže poslovne prilike za plasman proizvoda u zemljama eurozone, tim više što s tim područjem planiramo dublju integraciju kroz uvođenje eura i bankovnu uniju. No, fokus treba širiti na udaljenija tržišta, a što trenutno izostaje.
“To i ne čudi jer u Hrvatskoj nema sustavne akcije države u stimuliranju i financijskoj potpori izlaska i plasmana na nova i geografski udaljena brzorastuća tržišta, u zemlje poput Indije i Kine i druge azijske ekonomije, pa i Afriku gdje se već niz godina pozicioniraju proizvođači iz naprednih ali i ostalih članica EU. Dok se svijet ubrzano mijenja Hrvatska se ponaša kao uspavani promatrač”, ističu iz HIZa. Napominju kako je već odavno jasno da će uz stagnaciju i niske stope rasta napred
U HRVATSKOJ NEMA SUSTAVNE AKCIJE DRŽAVE
U STIMULIRANJU I FINANCIJSKOJ POTPORI IZLASKA I PLASMANA NA NOVA I GEOGRAFSKI UDALJENA BRZORASTUĆA TRŽIŠTA
nih ekonomija, zemlje s tržištima u nastajanju (brzorastući emerging marketsi) kroz nekoliko desetljeća imati dominantnu ulogu na međunarodnoj ekonomskoj sceni.
“Slabljenje pozicije G7 i jačanje pozicije EM7 je izvjesno neovisno o jačanju protekcionističke retorike SADa, planiranim dubljim procesima integracije na razini EU i svim nastojanjima naprednih ekonomija da zadrže postojeću poziciju. Pritom je Hrvatska propustila šansu da povijesne veze stvorene u vrijeme Pokreta nesvrstanih iskoristi kao priliku za jačanje izvoza na azijska i afrička tržišta, odnosno posredovanja u njihovom plasmanu i izvozu u EU, a sramežljivo stvaramo i uvjete za veći plasman u ostale europske posttranzicijske ekonomije”, zaključuju u HIZu. ❖