Udar na proračun
Rast apetita Zahtjevi vrijede stotine milijuna kn, tko će očuvati stabilnost?
Da će se pridružiti valu zahtjeva najavili su i iz sindikata policije koji traže 15 posto veće plaće
Baražna paljba zahtjeva prema proračunu, koja je startala lobiranjem za porezne olakšice da bi se prelila u zahtjeve za većim plaćama u javnom sektoru, podigla je napetosti unutar Banskih dvora do razine spominjanja izvanrednih izbora. Nakon što je premijer Andrej Plenković pristao na veće plaće u zdravstvu, ali ne i u školstvu u punom rasponu sindikalnih zahtjeva, očekivano je kulminiralo štrajkom koji (barem zasad) ima potporu HDZovih partnera uz prijetnju raskida koalicije.
Zahtjevi prema proračunu mjere se u stotinama milijuna kuna. Premda je proračunu za ovu godinu nije bilo predviđeno, Vlada i sindikati dogovorili su se o 7postotnom rastu plaća u zdravstvu, odnosno 400 milijuna kuna više godišnje od 1. rujna. Povećan je dodatak na plaće od tri posto na uvjete rada za sve zaposlenike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju te 4 posto na odgovornost za (ne)zdravstvene djelatnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, no tek slijede pregovori o osnovici. U praksi je to donijelo medicinskim sestrama
50 kuna povišice i posljedični prosvjed pred Vladom.
Ulaskom u štrajk pritisak su podigli i sindikati u školstvu koji traže povećanje od
6 posto, no Vlada zasad nudi tek 4 posto i spremna je olakšati proračun za 320 milijuna kuna za oko 70 tisuća zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. S Blaženkom Divjak na čelu Ministarstva obrazovanja HNS prijeti izlaskom iz koalicije i ne pristaje na kompromisno rješenje premda su, baš kao i ostali članovi Vlade, glasali za trogodišnje fiskalne smjernice koje ne uključuju rast plaća u javnom sektoru.
Da će se pridružiti valu zahtjeva najavili su i iz sindikata policije koji traže 15 posto veće plaće, a jučer se na istu temu javio i sindikat visokog školstva.
“Koliki je pokrivač, toliko se možemo pokriti, to je odgovor i na plaće i sve ostalo”, komentirao je nedavno ministar financija Zdravko Marić pritisak prema državnoj blagajni sa sindikalne scene. U tim okolnostima sve je izglednije da bi Plenković mogao odustati o najavljenog smanjenja PDVa od početka 2020. o čemu su se već počeli puštati probni baloni i time zakrpati neplanirane rupe a istovremeno ostati na putanji rezanja javnog duga.
To je “Pandorina kutija”, Vlada je pogriješila kad je prvi puta popustila mijenjati plaće po koeficijentima mimo osnovice s čim se prvo krenulo u vojnom resoru. Tako se uvijek netko osjeća zakinut i sad će se sindikalni pritisak samo pojačavati u predizborno vrijeme”, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Dodaje da se situacija mogla izbjeći da je Vlada u zadnjem krugu porezne reforme odlučila na povećanje osobnog odbitka u računici poreza na dohodak (umjesto širenja lepeze neoporezivih primitaka) jer bi posljedično povećanje plaća prepolovilo pritisak sindikata.
Posebno svjetlo na situaciju baca i činjenica da idućeg tjedna slijedi Moody’sova revizija državnog rejtinga. Analitičari Raiffeisena očekuju da će Moody’s ipak podići rejting za jednu razinu, ali ga i dalje ostaviti u špekulativnom teritoriju za razliku od Fitcha i Standard&Poor’sa.
“Ako se nastave pritisci i Vlada udovolji svim zahtjevima ne isključujemo odustanak od smanjenja opće stope PDVa kako se ne bi ugrozila dinamika smanjenja javnog duga i maastriški kriteriji za euro”, kaže direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. Vrijedi podsjetiti da je Moody’s u svibnju podizanje izgleda rejtinga, između ostalog, podcrtao upravo mirovinskom reformom i produljenjem radnog vijeka.
Sve se to događa nakon spektakularnog reteriranja od mirovinske reforme, ustrajnog odbijanja Vlade da uvede reda u povlaštene mirovine za koje se godišnje isplati oko 6 milijardi kuna, najave spašavanja još jednog državnog gubitaša Croatia Airlinesa s 250 milijuna kuna, izdavanja jamstva za dovršetak broda za koji su već protestirana jamstva u paketu Uljanikovih 4,5 milijarde kuna prošle godine... Šlag na tortu sindikatima svakako je i kalkuliranje s kupnjom borbenih aviona “teško” i do 2,5 milijarde dolara koje se u javnosti zasad neobjašnjivo sramežljivo propitkuje, a sve to dok Vlada pokušava održati kontrolu nad javnim financijama i ostvariti strateški cilj uvođenja eura. Ne odustane li se od rezanja PDVa kao elegantnog rješenja za dvije milijarde kuna “u šaci”, nisu isključeni ni prijevremeni izbori za presijecanje političkog gordijskog čvora, ovisno o kalkulaciji stranaka i pojedinih ruku u Saboru, no to nužno ne mora biti loše. “Proces fiskalne konsolidacije ozbiljno je započeo kad je Hrvatska imala privremeno financiranje. Što se tiče javnih financija u tom slučaju se ne bi ništa loše ne bi dogodilo osim stopiranja rasta rashoda, osim naravno ako Vlada prije toga nešto ne potpiše”, kaže Lovrinčević. ❖