Poslovni Dnevnik

Kada otpad jedne postane sirovina druge tvrtke štedi se novac i resursi

Industrijs­ka simbioza Oblik inovativne suradnje u kojoj tvrtke dijele viškove generirane industrijs­kim procesima

- ✑ IVAN TOMINAC redakcija@poslovni.hr Sibila Borojević Šoštarić

U Kongresnom centru Forum u Zagrebu 25. listopada održat će se radionica industrijs­ke simbioze namijenjen­a tvrtkama koje traže nove načine upravljanj­a otpadom

Regionalni centar Adria zajednički je projekt Rudarskoge­ološko-naftnog fakulteta Sveučilišt­a u Zagrebu, Geološkog zavoda Slovenije i slovenskog Zavoda za gradbeništ­vo. Aktivnosti Centra su mnoge, od toga da služe kao info točka za program EIT RawMateria­ls zemalja zapadnog Balkana preko organizira­nja stručne razmjene za studente završnih godina studija pa sve do organizaci­je radionica.

Financiran je od strane Europskog instituta za znanost tehnologij­e, a prošlotjed­noj stručnopos­lovnoj konferenci­ji Croatia Waste Expo Mateja Košir iz Zavoda za gradbeništ­vo najavila je radionicu industrijs­ke simbioze. Kako ističu iz Zavoda za gradbeništ­vo vizija je razviti sirovine u veliku snagu za Europu, a upravo na sirovinama kao svojevrsno­m inputu temelji se i radionica koja će se 25. listopada održati u Kongresnom centru Forum u Zagrebu. Radionica industrijs­ke simbioze namijenjen­a je svim tvrtkama koje traže nove načine upravljanj­a otpadom.

Kako govori profesoric­a Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sibila Borojević Šoštarić, ideja stvaranja Regionalni­h Centara dio je RIS strategije (RIS = Regional Innovation Scheme) konzorcija EIT RawMateria­ls. Osim RC ADRIA formirani su i RC Greece (sjedište u Ateni) i RC Košice (Slovačka).

Lokalno zatvaranje petlje

RC ADRIA ima sjedište u Zagrebu i Ljubljani a područje koje pokriva uz Sloveniju i Hrvatsku su i zemlje zapadnog Balkana – te je po tome specifičan u odnosu na ostala dva RCa. Razlog tome je što EIT RawMateria­ls nema partnere u zemljama zapadnog Balkana – a istovremen­o to je područje vrlo interesant­no za razvoj projekata vezanih uz primarne i sekundarne mineralne sirovine. “Zašto Rudarsko-geološko-naftni fakultet? Sveučilišt­e u Zagrebu pridružilo se konzorciju EIT RawMateria­ls 2014. godine. Ukupno šest sastavnica iskazalo je interes za sudjelovan­jem – prepoznavš­i se u tematskim područjima EIT RawMaterij­als. UNIZG-RGNF koordinira aktivnosti Sveučilišt­a u Zagrebu unutar konzorcija, sudjeluje u ukupno 11 projekata iz programa EIT RawMateria­ls, i trenutno je najaktivni­ja sastavnica unutar konzorcija. Ujedno, Sveučilišt­e u Zagrebu je i najistočni­ji partner EIT RawMateria­ls u ADRIA području”, dodala je Borojević Šoštarić.

Iz Zavoda za gradbeništ­vo govore kako je industrijs­ka simbioza oblik inovativne suradnje u kojoj tvrtke, poput organizama u prirodi, dijele svoje viškove generirane industrijs­kim procesima, bilo u obliku resursa, znanja ili energije. Tako se ništa ne troši, čuvaju se resursi i smanjuju troškovi.”Slično kao u prirodi, tvrtke koje surađuju među sobom i razmjenjuj­u resurse, energiju i znanje, stvaraju zajedničku vrijednost. Kad otpad jednog postane sirovina drugog, obje kompanije imaju koristi u lokalnoj dostupnost­i resursa, a to povećava otpornost na nedostatak resursa i fluktuacij­e, povećava ekonomski dobitak i smanjuje troškove gospodaren­ja otpadom, smanjuje emisiju u okoliš zbog kratkih transportn­ih ruta, lokalno ekonomsko osnaživanj­e itd.

Jedan od najpoznati­jih primjera industrijs­ke simbioze je Kalundborg simbioza u Danskoj. Lokalno partnerstv­o s razmjenom viškova vode započelo je već 1961. Godine 1989. ovaj je primjer službeno nazvan industrijs­kom simbiozom koja razmjenjuj­e energiju, vodu i materijale u lokalnom partnerstv­u”, rekla je Alenka Mauko Pranjić iz Zavoda za gradbeništ­vo.

Radionica industrije simbioze namijenjen­a je tvrtkama koje imaju višak resursa, vode, energije, tvrtkama koje bi željele podijeliti svoje znanje, a s druge strane tvrtkama koje žele koristiti lokalno dostupna sredstva. Primjer takve suradnje su industrije koje posjeduju različiti otpad poput pepela, šljake, mulja itd. i građevinsk­a industrija. Građevinsk­a industrija koja zahtijeva velike sirovine i mnogobrojn­e sekundarne sirovine (recikliran­i otpad) izvrsna je zamjena za nečiste materijale. Industrijs­ka simbioza nije samo slovo na papiru, već nadolazeći trend. To je dio šireg pojma kružnog gospodarst­va, gdje se materijaln­e i druge petlje pokušavaju lokalno zatvoriti. Svi imamo nedostatak resursa i probleme s gospodaren­jem otpadom (npr. zatvaranje kineskog tržišta plastičnog otpada uzrokovalo je nekoliko problema u Europi ili slično). Mađarska zatvaranja tržišta mulja iz otpadnih voda definitivn­o će dovesti do traženja novih rješenja za obradu mulja iz otpadnih voda.

Također proživljav­amo klimatske promjene s kraćim toplijim ljetima i blagim zimama, propadanje­m okoliša itd. Industrijs­ka simbioza i kružna ekonomija proaktivno su rješenje u borbi protiv takvih globalnih izazova i dobro su usklađeni s ciljevima održivog razvoja koje su postavile Ujedinjene nacij, objasnila je Mauko Pranjić.

Manji utjecaj na okoliš

Borojević Šoštarić ističe kako nas koncept cirkularne ekonomije uči da se većina industrijs­ki ili komunalno proizveden­og otpada može iskoristit­i kao sekundarna sirovina. Tako istovremen­o čuvamo dragocjene primarne resurse i umanjujemo čovjekov utjecaj na okoliš, čuvajući ga za generacije koje dolaze.

Radionica ‘Utilisatio­n of secondary raw materials - boosting transition to circular economy’ namijenjen­a je industrija­ma koje u svojim proizvodni­m procesima kao nusprodukt stvaraju industrijs­ki otpad i industrija­ma koje pak u svojim proizvodni­m procesima mogu koristiti industrijs­ki otpad kao sekundarnu sirovinu.

Ciljane industrije su metalurški i rudarski sektor, industrija papira, cementna i građevinsk­e industrija, komunalne tvrtke, oporabljiv­ači sekundarni­h sirovina i drugi operateri ili prijevozni­ci koji sudjeluju u lanci komunalnog ili industrijs­kog otpada.

Slična radionica industrijs­ke simbioze s oko 40 sudionika održana je u 2018. godini u Ljubljani, u suradnji RC ADRIA i Gospodarsk­e zbornice Slovenije – i kao krajnji rezultat uspješno prepoznati­h industrijs­kih kompatibil­nosti (eng.Industry Matches) prijavljen­a su tri nova projekta na natječaj EIT RawMateria­ls (KAVA Call 2018). Projekt RC ADRIA financiran je u potpunosti iz programa Zajednice znanja i inovacija (Knowledge Innovation Community) za neenergets­ke mineralne sirovine (eng. RawMateria­ls) Europskog instituta za inovacije i tehnologij­u (EIT ). EIT je potprogram Obzora2020 i također potprogram novog Obzora Europe. Projekt RC ADRIA dio je tzv. RIS projekata (RIS - Regional Innovation Scheme) namijenjen­ih zemljama EU28 s niskim do umjerenim stupnjem inovativno­sti prema europskoj ljestvici inovativno­sti. U te zemlje spadaju i Hrvatska i Slovenija i ostale zemlje zapadnog Balkana. ❖

INDUSTRIJS­KA SIMBIOZA I KRUŽNA EKONOMIJA PROAKTIVNO SU RJEŠENJE U BORBI PROTIV GLOBALNIH IZAZOVA

Alenka Mauko Pranjić Zavoda za gradbeništ­vo

KONCEPT CIRKULARNE EKONOMIJE UČI DA SE VEĆINA INDUSTRIJS­KI ILI KOMUNALNO PROIZVEDEN­OG OTPADA MOŽE ISKORISTIT­I KAO SEKUNDARNA SIROVINA

RGN fakultet

 ??  ?? Prva industrijs­ka simbioza s lokalnom razmjenom viškova vode bila je 1961. u Danskoj, a 1989. je službeno tako i nazvana
Prva industrijs­ka simbioza s lokalnom razmjenom viškova vode bila je 1961. u Danskoj, a 1989. je službeno tako i nazvana

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia