‘Država treba lansirati komet koji će obasjati domaću Burzu’
Impuls za uspon Velike privatizacije obnovile bi ‘vjeru’ građana u tržište kapitala
Korunić kaže da opet dolazi vrijeme dionica, a bivša ministrica Dalić da se projekt unije tržišta kapitala ne može ostvariti direktivama iz Bruxellesa
Budućnost europskog, a time i hrvatskog tržišta kapitala uvelike će odrediti Brexit, moglo se čuti na panelu ‘Financijsko tržište 2030.’, održanom u petak na rovinjskoj konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije. No, za obnovu popularnosti burze među građanima potrebna je ‘komet koji će obasjati tržište’, a to može potaknuti samo država nekom velikom privatizacijom.
Ručno podizali palice
Koliko je domaća burza napredovala od samostalnosti podsjetio je veteran tržišta Tonči Korunić, član Uprave investicijske kuće Interkapital. Kazao je da su se 1993. u Esplanadi ručno podizale palice pri aukciji vrijednosnih papira.
“Danas je Zagrebačka burza na trgovinskom sustavu Xetra, po tehnologiji smo postali regionalni predvodnik“, naglasio je Korunić.
Međutim, nakon početnog entizijazma, dionice su danas demonizirane među građanima koji izbjegavaju tu investicijsku klasu. “No, mislim da vrijeme dionica opet dolazi i očekujem da će se u uvjetima niskih kamatnih stopa dio štednje preliti u dionice“, smatra Korunić.
Dodao je kako se na globalnom planu događa svojevrsni fenomen, a to je da sve manje kompanija – Azija je tu izuzetak – želi izaći na burzu. Naime, nekad je kompanija prilikom početne ponude dionica (IPO) u prosjeku bila stara sedam, a sada je 14 godina.
“Razlog je golem porast snage privatnih ulagača i fondova rizičnog kapitala“, istaknuo je Korunić. Malo hrvatsko tržište veliki kapital i dalje zaobilazi, no, ako se promotri udjel tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze i BDPa od
45%, ne stojimo tako loše. No Korunić ističe kako je naša specifičnost što smo uvrštavali kompanije na burzu silom zakona, a njima se sada malo trguje. Nemamo se čime pohvaliti ni u realizaciji glavne funkcije tržišta kapitala, a to je financiranje poduzeća.
“U tri desetljeća samostalnosti nemate na burzi pet kompanija koje su nastale u tom razdoblju“, naglasio je Korunić. Jedini impuls usponu domaćeg tržišta može, po njemu, dati država kroz velike privatizacije.
“Treba nam komet koji će obasjati tržište“, smatra Korunić. Podsjetio je da
800.000 građana ima račune na kojima su vrijednosnice, što je veliki potencijal. Pitanje Brexita nije se moglo izbjeći, a bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da će se izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva promijeniti slika europskog tržišta kapitala.
“Europska unija postat će mnogo manje tržište od SADa ili Japana. To je prepreka razvoju”, ocijenila je Dalić.
Blockchain donosi napredak
NAŠA SPECIFIČNOST JE ŠTO SMO NA BURZU UVRŠTAVALI KOMPANIJE SILOM ZAKONA, A NJIMA SE SAD MALO TRGUJE. U TRI DESETLJEĆA NEMA NA BURZI 5 TVRTKI NASTALIH U TOM PERIODU
Što se tiče razvoja europskog projekta, unije tržišta kapitala, ona smatra da se taj projekt ne može realizirati samo direktivama iz Bruxellesa jer postoje velike razlike u razvijenosti nacionalnih tržišta, gledano prema udjelu kapitalizacije u BDPu.
“Bilo bi dobro kada bi prosječna kapitalizacija europskih burzi iznosila između 100 i 120 posto BDPa“, smatra Dalić.
Koliko je Londonska burza bitna za ostatak Europe dovoljno govori podatak koji je iznio Jurica Jednačak, član Upravnog vijeća Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), da 70% francuskih institucionalnih i privatnih ulagača kupuje i prodaje vrijednosnice u Londonu. No, London će i nakon Brexita ostati financijsko središte svijeta, a Europa će morati poduzeti korake da bude konkurentnija.
“Unija kapitala ne mora biti loša za Hrvatsku, no nisam siguran jesmo li prepoznali njene prednosti”, misli Jednačak. Što se tiče budućih izazova za regulatora, posebno u kontekstu kriptovaluta i blockchaina, kazao je kako nikada nije bilo više ulaganja u startupe, što se dijelom može objasniti pritiskom niskih kamatnih stopa. “Uvjeren sam da će blockchain donijeti napredak financijskoj industriji i u tom kontekstu morat ćemo pronaći alate za nadziranje”, zaključio je Jednačak. ❖