Pšenica rodila više, repica podbacila
Prema podacima DZS-a, prirod ječma, zobi i pšenice porastao u odnosu na lani, i to najviše zbog povećanja zasijanih površina. Uljana repica je zbog manje oranica pala za 36%
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o ostvarenom prirodu ranih usjeva u 2019. godini pokazuju povećanje priroda pšenice, ječma i zobi, dok je pao prirod uljane repice.
Prema privremenim podacima DZS-a, pšenice je ove godine proizvedeno 770 tisuća tona, što je 4,3 posto više nego u godini ranije. Prirod po hektaru je iznosio 5,5 tona, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je bio 5,4 tone po hektaru.
Uzrok povećanom prirodu pšenice, kako navode statističari, je veća žetvena površina, i to za 4000 hektara. Rast je zabilježen i kod ječma kojeg je ove godine proizvedeno 14 posto više ili 260 tisuća tona, a prirod po hektaru je iznosio 4,9 tona, što je povećanje u odnosu na godinu ranije kada je bio 4,5 tona. Ove je godine povećana i proizvodnja zobi, za 26,7 posto, na 57 tisuća tona. Prirod po hektaru je iznosio 3 tone, što je rast u odnosu na prošlu godinu kada je bio 2,8 tona.
No, u ovoj je godini, sugeriraju podaci državnih statističara, pala proizvodnja uljane repice i to za 35,9 posto, na 100 tisuća tona. Prosječan prirod ove poljoprivredne kulture po hektaru je iznosio 2,5 tona, što je pad u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 2,8 tona po hektaru. Uzrok smanjenom prirodu repice, napominju iz DZSa, je manja žetvena površine i to za 15 tisuća hektara u usporedbi s lanjskom.