Fintechi su već lani dotaknuli sve građa usluge koristi njih više od 100.000 što je
Pozitivni ekonomski efekti Procjenjuje se da je upravo upotreba umjetne inteligencije bankama omogućila da na
Prekretnicu je prije dvije godine napravila mjenjačnica kriptovaluta Electrocoin, najbržerastući hrvatski startup koji je otvorio prostor za razvoj nove generacije fintecha
Fintechi u Hrvatskoj već sada imaju više od 100.000 aktivnih korisnika. I to ako se ograničimo samo na finteche u plaćanjima, primjerice na aplikacije poput KEKS Paya Erste banke, Revoluta, Corvus Payja, Aircasha, Monese, Settlea, Telekom Bankarstva i mZabe, jer ukupna je brojka kudikamo veća. Fintech je skupni naziv za usluge i organizacije koje inoviraju u financijskoj industriji od bankarstva i osiguranja do investicija i plaćanja. Pri tome koriste tehnologije kao što su umjetna inteligencija, blockchain, kriptovalute, IoT, cloud i mobilne tehnologije.
U najširem smislu te riječi, fintechi su već lani u Hrvatskoj imali četiri milijuna korisnika, odnosno cijelu populaciju. Procjenjuje se da je upravo upotreba umjetne inteligencije u bankama omogućila im da na tržište izbace više kredita i tako održe potrošnju koja je najveći motor rasta BDPa u Hrvatskoj. Drugim riječima, umjetna inteligencija, odnosno korištenje fintecha u razvoja financijskih proizvoda lani je izravno utjecala na rast BDPa i time svih građana, a taj se utjecaj nastavio i u 2019. godini.
PSD2 regulativa
Recentnu popularizaciju fintecha u Hrvatskoj potaknula je Europska komisija. Ona je s 15. rujna ove godine nametnula bankama princip takozvanog otvorenog bankarstva kroz PSD2 regulativu. Komisija je naredila da banke u svim državama čanicama Unije moraju napraviti softver (API) preko kojeg se može izravno pristupiti podacima o bankovnim računima njihovih klijenata.
O tome tko može pristupiti i koje podatke može dohvatiti odlučuje isključivo klijent, a ne i banke. Upravo je to u EU ubrzalo, a u Hrvatskoj značajno populariziralo platne finteche. Međutim, fintechi su ovdje aktivni već duže vrijeme. Toliko da su punoljetni.
Iste godine kad je pokrenuta Wikipedia, SAD započeo rat protiv terorizma, a Microsoft izdao Windowse XP, a riječ je o 2001., u Hrvatskoj su Vipnetovi stručnjaci (današnji A1) prvi na svijetu predstavili uslugu SMS plaćanja. Umjesto gotovine i kartica otvoren je novi kanal za plaćanja SMS. Danas se ista usluga može obaviti i preko mobilne aplikacije i niz drugih načina. No, u to je vrijeme bila čudo.
Deset godina kasnije, 2011., Hrvatska je dobila svoju prvu virtualnu valutu OKE. Startup Knopso, današnji Vindg, oštro se opirao opisu OKA kao virtualnih valuta te ih zvao autorizacijskim sredstvom, usporedivim s Facebook kreditima. OKE su u svega dvije godine stekle više od 200.000 korisnika. Nedugo zatim, 2013. godine, za potrebe najvećeg japanskog mobilnog operatera, NTT DoCoMa, sada najveća hrvatska softverska kompanija Infobip razvila je vlastitu virtualnu valutu YCoins. Iste godine Hrvatska je postala prva u jugoistočnoj Europi po prihvaćanju Bitcoina.
Dubrovčanka Lucija Neal na nagovor svog muža, Britanca, apartman s pogledom na more u Sustjepanu kod Dubrovnika počela je iznajmljivati za novu virtualnu valutu Bitcoin. Bio je to prvi takav slučaj u Hrvatskoj, prvi u regiji i jedan od prvih u svijetu. Odmah se oglasio i HNB, koji je poručio da će u regulaciji Bitcoina slijediti regulativu EU, koja smatra da se njegovim korištenjem ne krši niti jedan EU propis.
HNB je pritom dao i legendarnu izjavu po kojoj je Bitcoin usporedio sa zlatom u World of Warcraftu i Linden dolarima u Second Lifeu. U Hrvatskoj danas postoje mjenjačnice i burze kriptovaluta, kao i platni servisi koji omogućuju plaćanje s kriptovalutama. Pojavilo se i mnogo drugih fintech usluga. No, iduću veliku prekretnicu prije dvije godine napravila je mjenjačnica kriptovaluta Electrocoin.
Riječ je o najbržerastućem hrvatskom startupu dosad. Electrocoin, koji je registriran u Hrvatskoj, 2015. godine imao je prihod od 3,5 milijuna kuna, godinu kasnije 10,2 milijuna kuna, a 2017. dosegao je prihod od
207,9 milijuna kuna. Drugim riječima, u dvije godine narastao je čak
932 puta. Taj uspjeh otvorio je prostor za razvoj cijeloj novoj generaciji fintecha, jer su dotad takvi biznisi iz Hrvatske mahom odlazili u London da bi mogli postaviti svoje poslovanje na noge.
Mnogi poznatiji fintech igrači, poput Oradiana, jedne od globalno najpoznatijih cloud platformi za mikrofinanciranje, tada su postali mnogo aktivniji i u Hrvatskoj. Izronili su i timovi koji rade globalne fintech projekte, poput zagrebačkog Q Softwarea, koji ovdje razvija aplikaciju Twint, inače švicarskog konkurenta Apple Payju i Google Payju te tržišnog
BEZ DRUGAČIJEG PRISTUPA REGULACIJI NEĆE BITI LOKALNIH FINTECH INOVACIJA
Filip Šaravanja Inovacijski hub Hanfe