Ne u Hrvatskoj, a aktivno njihove utjecalo i na rast gospodarstva
Tržište izbace više kredita i tako održe potrošnju koja je najveći motor rasta hrvatskog BDP-a
lidera u toj zemlji. Nije stoga čudno da su ovdje došli i prvi veći strani fintech igrači.
Prvi primjer PSD2
Kako je u svibnju 2018. objavio viceguverner HNBa Neven Barbaroša, u Hrvatskoj je središnja banka već detektirala prvi primjer primjene otvorenog bankarstva (PSD2) na našem tržištu Instantor. Ova švedske tvrtka u Hrvatskoj je otvorila razvojni odjel i dogovorila prvi projekt. Instantor je omoćio Ferratum banci da pomoću umjetne inteligencije svojim klijentima odobri kredit u roku od 15 minuta. Bio je to tek početak.
Nakon Instantora u Hrvatsku je došla i norveška tvrtka Auka, koja je u ovdje napravila globalnu premijeru za svoju platnu mobilnu aplikaciju Settle.
U rujnu su pak četiri najveće banke na domaćem tržištu Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische Banka i OTP banka potvrdile da su se uskladile s PSD2, odnosno da su uvele openAPI preko kojeg se na njih izravno mogu spajati fintech tvrtke. Fintech revolucija zahvatila je i druge segmente platne industrije u Hrvatskoj, a ušla je i u druga područja. Prije tri godine Zagrebačka burza i estonski startup Funderbeam napravili su zajedničku fintech tvrtku Funderbeam SEE. Ova crowfunding, odnosno crowdinvesting platforma danas je najbolje tržište za financiranje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. No, kao i ostatak fintech inovacija nailazi na neobične lokalne zakonske prepreke zbog kojih se primjerice investicije na Funderbeamu obavljaju preko Estonije, ne lokalno unutar Hrvatske.
Hanfa je zbog toga ove godine pokrenula prvi regulatorni hub u Hrvatskoj. Takozvani Inovacijski hub Hanfe vodi Filip Šaravanja, a on pojašnjava da bez drugačijeg pristupa regulaciji, znači mehanizama poput inovacijskog huba, neće biti lokalnih fintech inovacija.
Koliko su fintechi postali atraktivni dobro ilustriraju i menadžerski transferi. Kao šef Settlea za Hrvatsku došao je Hrvoje Kraljević, menadžer koji je prije tri godine pripremao Agrokorov odgovor na Amazon i Alibabu kroz tvrtku A007. U ovaj je biznis ušla i najveća hrvatska informatička kompanija M SAN Grupacija kroz Corvus Pay, a sad se priča o fintechima širi i izvan onoga što bi se tradicionalno zvale financije.
Ove godine pojavio se startup Worig, koji kroz fintech principe želi riješiti probleme dugoročnog najama stanova. Worig želi u Hrvatskoj, ali i šire, u EU, uvesti sustav kreditnog rejtinga iznajmljivača i ocjenjivanje unajmitelja čime bi pouzdani unajmitelji imali priliku iznajmiti stan po povoljnijim uvjetima, a pouzdani iznajmitelji bi mogli dobiti bolje unajmitelje.
Padanje regulatornih prepreka
Kako će se dalje razvijati fintechi u Hrvatskoj značajno će ovisiti o regulativi. Trenutačno Vlada po tom pitanju pokazuje zube fintechima. Vidljivo je to bilo prije koji mjesec i iz prijedloga novog Ovršnog zakona, koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa Dražena Bošnjakovića, a koji je izravno išao za time da se zabrani ulazak Revoluta, N26 i drugih sličnih fintech kompanija na hrvatsko tržište.
Naime, Bošnjakovićevo ministarstvo predložilo je da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. No, fintechi se u Hrvatskoj uspješno nose s preprekama koje im se bacaju pod noge. Funderbeam je tako već lani premašio brojku od tisuću investitora iz Hrvatske. Revolut je ovdje stekao više od
50.000 korisnika, a hrvatski startup Tolar uspio je napraviti rekordni ICO od
8,1 milijun dolara i stvoriti trenutačno najbrži bržu transakcijsku mrežu na svijetu HashNET.
S obzirom da će se kroz mjesec i pol dana obilježiti dvije godine otkako je u SADu krenulo na burzama trgovanje derivatima Bitcoina, izvjesno je da će u budućnosti pasti i lokalne regulatorne prepreke fintechima. Pitanje je samo kojom brzinom. ❖