U proračun bez HNS-a ili nova runda kompromisa
Iako vodimo po poreznom teretu, glatko se pomirili s PDV-om, borba oko rashoda
Ministar Marić vjeruje da će proračun biti na današnjoj sjednici, a bit će nešto viši od 140 milijardi kuna
Uodnosu na praktično sve zemlje tzv. Nove Europe, a to su one s kojima se obično uspoređujemo, Hrvatska ima najveće porezno opterećenje mjereno proračunskim prihodima od poreza i doprinosa u odnosu na BDP. Prema usporednim podacima koje je jučer objavio Eurostat, u Hrvatskoj je taj udjel lani bio na 38,6 posto BDP-a. U ostalim zemljama srednje i istočne Europe on se kreće u rasponu od rumunjskih 27,1 posto do slovenskih 37,9, a npr. u Irskoj iznosi samo 23 posto BDPa.
Iako iduće godine slijedi novi krug poreznog rasterećenja, u odnosu na nominalni BDP Hrvatska će nesumnjivo po poreznom opterećenju ostati vodeća u tom krugu zemalja. Tome će pridonijeti i to što se u odnosu na projekcije iz ljetošnjih Smjernica ekonomske i fiskalne politike u prijedlogu proračuna očekuju korekcije na PDV-u slijedom odustajanja od smanjenja opće stope PDVa.
Oko novog kruga poreznih rasterećenja nije da nije bilo rasprava i kritika, ali oko samog odustajanja od smanjenja PDV-a nije bilo previše povika. Uoči predstavljanja prijedloga proračuna za iduću godinu, ujedno i izbornu, politička koplja se daleko više lome oko rashodne strane. Nacrt proračuna spreman je za uži kabinet Vlade, potvrdili su jučer ujutro potpredsjednici Vlade i ministri Zdravko Marić i Davor Božinović. Porast izdataka za mirovine i za plaće državnih i javnih službenika stavke su koje se najviše ističu povećanjem apsolutnih iznosa, no ono do jučer navodno nije uključivalo dodatni novac kojim bi se zadovoljili apetiti u resoru obrazovanja vezani uz koeficijente za zaposlene u tom sektoru.
Trvenja u vladajućoj koaliciji oko plaća prosvjetara eskalirala su do mjere da se već danima raspreda o mogućem raskidu s HNS-om i “rezervnim” koalicijskim partnerima koji bi u tom slučaju u Saboru osigurali potrebnu podršku proračunu. Rijetki, naime, vjeruju u prijevremene izbore. Kako bilo, još jučer popodne iz Vlade nije bilo nedvojbene potvrde hoće li Vlada, kako je najavljivano, prijedlog proračuna predstaviti i usvojiti na današnjoj sjednici ili će si uzeti još koji dan za razgovore i postizanje kompromisa.
HNS je politički zaigrao na kartu zalaganja za sektor obrazovanja pa je priprijetio i da neće podržati proračun ne bude li u njemu osiguran dodatni novac za “kompenzacijske mjere” prosvjetarima. Ukratko, ispada da se opstanak vladajuće koalicije trenutno lomi na oko 150 milijuna kuna, zbog čega mnogi i dalje sumnjaju u nepremostivost aktualnih prijepora.
Ističući kako vjeruje da će državni proračun za 2020. biti na današnjoj sjednici, ministar Marić rekao je kako će iznositi oko 140 milijardi kuna.
U njemu je, kaže, predviđeno dosta ulaganja u infrastrukturu, cestogradnju, izgradnju i opremanje novih bolnica, zdravstvo i druga područja. Najveći rast, kako je već poznato, predviđen je kod dviju najvećih proračunskih stavki, za mirovine i plaće.
PharmaS Grupa u vlasništvu Luke Rajića od Atlantic grupe kupila je tvrtku Fidifarm, u čijem je vlasništvu brend dodataka prehrani Dietpharm. Kako su objavili u srijedu iz Atlantica, PharmaS će osim cjelokupnog portfelja i zaposlenika Fidifarma, preuzeti i Multivitu, regionalni brend dodataka prehrani u vlasništvu Atlantic Grupe, čiji je proizvod Multivita vitamin C lider na ruskom tržištu.
“Atlantic Grupa prodajom Fidifarma nastavlja sa strategijom dezinvestiranja non-core segmenata poslovanja. Riječ je o uspješnoj kompaniji s kvalitetnim brendovima koji s dodatnim fokusom imaju još veći potencijal rasta. U PharmaSu smo našli partnera koji prepoznaje i vrijednost brenda Dietpharm i ljudi koji iza njega stoje, kao i prostor za dodatni razvoj poslovanja”, istaknula je potpredsjednica Atlantic Grupe za Poslovni razvoj i strategiju Lada Tedeschi Fiorio.
Jerko Jakšić, predsjednik uprave PharmaSa istaknuo je da vrijednost brenda Dietpharm predstavlja fokus njihovog budućeg razvoja. “Ovom akvizicijom osnažuje se položaj PharmaSa na tržištu regije unutar Consumer Health Care poslovanja“, kazao je Jakšić.
Fidifarm je u 2018. godini ostvario prihod od prodaje u visini od 70 milijuna kuna, dok je Multivita u istom periodu uprihodila oko trideset milijuna kuna. Zaključenje transakcije očekuje se krajem godine, a iznos kupoprodaje nije objavljen.
Atlantic od početka prošle godine provodi strategiju fokusa na svoje glavne kategorije i brendove, robu široke potrošnje, distribuciju te ljekarnički lanac Farmacia. ❖
FIDIFARM JE U 2018. OSTVARIO 70 MILIJUNA KUNA PRIHODA OD PRODAJE