Zamjenom obveznica za jeftinije u 2020. trošak kamata mlrd. manji
Ovaj mjesec na naplatu stižu dvije obveznice, a već u prvom kvartalu iduće godine još dvije
Sutrašnje dospijeće 1,5 mlrd. dolara riješeno još prije gotovo pet mjeseci, privodi se kraju i refinanciranje domaće od milijardu eura
Državi sutra na naplatu stiže 1,5 milijardi dolara vrijedna obveznica iz 2009. godine. Njezina otplata danas je samo “tehnikalija” jer je refinanciranje osigurano prije gotovo pet mjeseci, novom 10godišnjom euroobveznicom izdanom neposredno nakon što je i globalna bonitetna agencija Fitch potvrdila vraćanje investicijskog rejtinga Hrvatskoj. U Ministarstvu financija tako se trenutno bave rješavanjem sljedećih milijardu eura obvezničkog duga, ovaj put domaćega, koji na naplatu stiže krajem mjeseca.
Nove prilike za pojeftinjenja
S obzirom na stanje likvidnosti na tržištu, i u tom refinanciranju izvjesno je da će “zamjensko izdanje”, kao i kod dolarske obveznice, za proračun značiti povelike uštede na kamatnim troškovima. Usporedbe radi, euroobveznica kojom je refinacirano sutrašnje dospijeće nosi kupon od 1,125 posto, a proteklih deset godina država je na taj dug godišnje plaćala kamatu od 6,75 posto. S obzirom na veličinu izdanja, kamatni trošak time se smanjuje za oko pola milijarde kuna. Milijardu eura duga po 15godišnjoj domaćoj obveznici (iz 2004.) koja na naplatu stiže 29. studenoga izdano je uz kupon od 5,375 posto. Dakle, i njezino će refinanciranje pojeftiniti godišnji trošak servisiranja duga. A zahvaljujući i dalje veoma povoljnim uvjetima na tržištima isti predznak učinaka trebale bi imati i operacije refinanciranja obvezničkih dugova koji na naplatu dolaze iduće godine.
Prema prošli tjedan predstavljenom prijedlogu proračuna, u 2020. se za financijske rashode predviđa neznatno više od 8 milijardi kuna. U odnosu na rebalansirani plan za 2019. radi se o smanjenju za oko 900 milijuna kuna, a u odnosu na originalni plan za ovu godinu (s konzervativno projiciranih 9,7 mlrd. kuna) smanjenje je i znatno veće.
U najvećoj mjeri financijski rashodi odnose se na kamate, s tim da je pad kamatnih troškova ponajprije rezultat refinanciranja obveznica povoljnijim novim izdanjima. Na ime izdanih vrijednosnih papira dogodine se tako računa s 6,85 milijardi kuna kamatnog troška, što je milijardu kuna manje nego ove godine (prema rebalansu 7,87 mlrd.). Iako su proteklih godina pojeftinila i kreditna zaduženja države, njihov doprinos padu kamatnih troškova već je uglavnom iscrpljen, jer se krediti u pravilu ugovaraju na kraće rokove, pa ih danas većina i datira iz ere niskih kamata.
No, zato kod zaduženja kroz obveznice još ih ima dosta iz vremena znatno nepovoljnijih uvjeta. To svakako vrijedi za obveznice koje dospijevaju u 2020., a izdane su prije deset godina, kad su tržišta još itekako imala pečat globalne financijske i ekonomske krize.
Prve na otplatu dogodine stižu dvije serije domaćeg obvezničkog duga, i to već 5. ožujka. Uz kunsku od pet milijardi kuna istoga dana dospijeva i eurska vrijedna milijardu eura. Na te obveznice država od 2010. godišnje plaća kamatu od 6,75 odnosno 6,5% pa će njihovo refinanciranje proračunu značiti daleko manji godišnji teret kamata, i to počevši već s 2020. godinom (prvi polugodišnj kupon).
Neto finaciranje 2,15 mlrd.
Pored tih približno 12,4 milijarde kuna domaćeg obvezničkog duga, u srpnju 2020. na naplatu stiže i 1,25 mlrd. dolara vrijedna euroobveznica. Na nju se od izdanja 2010. godišnje plaća 6,625% kamate, a refinanciranjem će posve izvjesno taj trošak biti manji.
Sve u svemu, ukupne otplate u 2020. znatno premašuju ovogodišnje. S obzirom na planirani proračunski saldo, predviđeno je neto financiranje 2,15 mlrd. kuna. Ipak, javni dug bi prema planu za
2020. trebao pasti i u apsolutnom iznosu (sa 284,7 na 284 mlrd.) i u odnosu na BDP (sa
71,3 na 68%). ❖
SVE TRI OBVEZNICE ČIJA OTPLATA SLIJEDI U 2020. NOSE KAMATE VEĆE OD 6% ŠTO JAMČI SMANJENJE KAMATNOG TERETA