Poslovni Dnevnik

Pobuna protiv gradnje velikih vjetroelek­trana u Sloveniji

Sukob Država ne odustaje od energetsko­g projekta iako su ga mještani odbacili na referendum­u

-

Država je gradnju prepustila ulagačima sumnjive reputacije, koji u posao ulaze bez vlastitog novca i računaju na visoke bankarske kredite

Na širem području Senožečkih Brda u Sloveniji izgradit će se 60 do 70 vjetroturb­ina, i to u neposredno­j blizini šest sela, otkriva nacionalni plan u kojeg je imao uvid TV Planet. Projekt u Krasu nastavlja se unatoč snažnom protivljen­ju mještana koji su na općinskom referendum­u gotovo jednoglasn­o odbacili izgradnju vjetroelek­trana, piše portal Siol.net

Država je gradnju prepustila ulagačima sumnjive reputacije, koji u posao ulaze bez vlastitog novca i računaju na visoke bankarske kredite, rečeno je u emisiji Planet 18 na TV Planetu. Za jednu vjetroelek­tranu potrebno je žrtvovati zemljište veličine nogometnog igrališta i zaliti ga betonom debljine tri do pet metara. Potrebno je još devet metara široka cesta za prijevoz materijala i polaganje dalekovoda, a rok trajanje vjetroelek­trane je 15 godina.

Boje se odlaska turista

Senožečka dolina, poznata po snažnom vjetru, bila bi okružena vjetroturb­inama. Sela Senožeče (općina Divača), Gabrče, Senadole, Potoče i Dolenja vas bila bi opkoljena, kaže Diego Loredan iz Laža.

“Tamo gdje su nekada imali turizam, nemaju ga više jer je ljudima dosadilo gledati rotiranje vjetroturb­ina iznad glave glave. Turisti dolaze u Sloveniju jer nismo toliko uništili prirodu kao drugdje“, kaže Loredan. Država je dala zeleno svjetlo tvrtki Amicus da sudjeluje u pripremi prostornog plana za vjetroelek­tranu na području Senozeča, pisao je Siol.net u ožujku prošle godine.

Tvrtka Amicus poznata je kao jedan od najvećih ponuđača reklamnog prostora na plakatima uz prometne pravce, a među njihove klijente spadaju najveće političke stranke. Amicus već neko vrijeme ima

ZA JEDNU VJETROELEK­TRANU POTREBNO JE ŽRTVOVATI ZEMLJIŠTE VELIČINE NOGOMETNOG IGRALIŠTA

velike planove u energetsko­m sektoru. Na području Senožeča želi izgraditi projekt Zajčice, devet vjetroturb­ina ukupne snage 30 megavata. Cijena projekta, procjenjuj­u u Amicusu, iznosi 31,3 milijuna eura, što je velik financijsk­i zalogaj za tvrtku. Amicus, naime, posljednji­h godina ima velikih problema s dugovima.

Posljednje­g dana 2016. godine Amicus je imao obveze od dva milijuna eura prema svojim poslovnim partnerima koji su podnijeli niz tužbi protiv tvrtke. Najviše općine koje im daju u zakup lokacije za plakate. Tvrtka je 2016. s prihodom od 4,76 milijuna eura, ostvarila oko 120.000 eura dobiti.

Amicus se, međutim, pri izgradnji vjetroelek­trana, oslanja se na tri moguća izvora financijsk­a, a to su međunarodn­i dobavljači, financiran­je koje osigurava dobavljač opreme i na nekoliko domaćih banaka. Država će, na kraju, igrati ključnu ulogu u zatvaranju financijsk­e konstrukci­je projekta. Amicus će kredite za gradnju vratiti novcem kojeg će kao subvenciju dobiti od države za električnu energiju proizveden­u u vjetroelek­tranama.

Utjecaj na ljudsko zdravlje

Zbog postavljan­ja velikih vjetroturb­ina uništit će se izgled sela. U obližnjem Artvižu kamioni bi trebali prolaziti kroz uski seoski centar. “Najveći problem su uski prolaz i okretanje kamiona”, objašnjava mještanka Tjaša Dujmovič. Još jedna prepreka je šumska staza. “Traktori još mogu proći, ali staza neće podnijeti težinu kamiona. Kamioni će morati proći 180 puta”, kaže Martina Drožina, zamjenica predsjedni­ka lokalne zajednice Artviže.

Naravno, ključan je utjecaj na ljudsko zdravlje. Tomaž Ogrin iz ekološke organizaci­je Alpa Adria Green već duže vrijeme nadgleda učinke vjetroelek­trana u Dolenjoj vasi, gdje je vjetroturb­ina udaljena samo 850 metara od kuća. “Nemogućnos­t koncentrac­ije, nesanica, buđenje po noći, glavobolja i depresija”, kaže Ogrin o negativnim učincima vjetrenjač­a. “Ali još gore je to što se počinju događati štetne promjene na unutarnjim organima. Tijekom godina vene se počnu debljati, mijenja se epiderma srca, a slušne dlačice u ušima se slijepe”, dodaje Ogrin.

Ako bi država uzela u obzir preopruke stručnjaka da se vjetrturbi­ne smiju postaviti dva kilometra od naseljenih kuća, vjetroelek­trane u Sloveniji mogle bi se graditi samo na nekoliko zelenih lokacija, ali to zapravo nije moguće, rečeno je na TV Planet.

STRUČNJACI TVRDE DA

SE VJETROELEK­TRANE SMIJU GRADITI DVA KILOMETRA OD KUĆA, ŠTO JE TEŠKO U SLOVENIJI

 ?? HRVOJE JELAVIĆ/
PIXSELL ?? Zbog postavljan­ja velikih vjetroturb­ina uništit će se izgled obližnjih sela
HRVOJE JELAVIĆ/ PIXSELL Zbog postavljan­ja velikih vjetroturb­ina uništit će se izgled obližnjih sela
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia