Izvješća i planovi državnih tvrtki postaju tajna. Zašto?
Objavu podataka ne predviđa ni Zakon o upravljanju imovinom
Od poduzeća se sad zahtijeva znatno veći broj informacija od onih osnovnih na kojima se dosad inzistiralo
Sprvim danom studenoga državnim tvrtkama i pravnim osobama Ministarstvo državne imovine uvodi obvezu podnošenja kvartalnih, polugodišnjih i godišnjih izvještaja o poslovanju te srednjoročnih planova poslovanja. Nije to novost, jer je još nekdašnji DUUDI uveo ovu obvezu, ali je ta praksa u međuvremenu, od ustroja Ministarstva, ostala u drugom planu. Novim zakonom o upravljanju državnom imovinom, kojeg je izradio bivši ministar prije više od godinu dana, predviđen je bio nastavak ove prakse, ali je tek sada usvojen provedbeni dokument, naziva Uputa za izradu izvještaja o poslovanju i planovima državnih tvrtki.
Osigurajte tajnost!
Država će se, dakle, kao odgovoran vlasnik opet angažirati na pravovremenom praćenju poslovanja svojih tvrtki, no ne predviđa se javno objavljivanje podataka. Objavu nije u zakonu predvidio ni Goran Marić, a ni njegov nasljednik Mario Banožić ne predviđa promjenu te odluke. Štoviše, državne institucije koje primaju izvješća, a to su osim njegovog ministarstva i Ministarstvo financija i CERP, Banožićeva Uputa obvezuje na “poduzimanje svih mjera kako bi se osigurala tajnost i povjerljivost svih podataka, dokumentacije i saznanja pribavljenih na temelju ove Upute”. Prikupljeni podaci prema Uputi nosit će oznaku “strogo povjerljivo”.
Valja priznati da se od poduzeća sada zahtijeva znatno veći broj informacija od onih osnovnih na kojima se dosad inzistiralo, a Ministarstva i CERP na temelju redovnih izvještaja moći će tražiti i dodatne podatke, posebno vezano uz pitanja restrukturiranja i situacije koje predstavljaju potencijalni rizik za proračun. Izvještaji se predaju elektronskim putem, kroz unificirane formate u koje će se upisivati podatke, ali će uprave dostavljati i opisni dio izvješća s podacima o širem, sektorskom okruženju za poslovanje. U okviru godišnjih izvještaja bit će analiza podataka o kreditima, garancijama, obveznicama i ostalom dugu, kao i pregled transakcija s državom i dodijeljenih državnih potpora. Srednjoročni planovi obuhvaćat će strateške inicijative za naredne tri godine, a radit će se po rollfoward modelu, tako da se svake godine planovi ažuriraju uz osvrt na rezultate. Investicijski plan potreban je za sva ulaganja s neto vrijednosti efekata većom od milijun kuna, a ako investicija prelazi iznos od 10 milijuna kuna, investicijski plan se izrađuje za razdoblje od pet do 10 godina.
Prva izvješća 20. prosinca
Prva izvješća predaju se 20. prosinca, i to godišnji plan za poslovanje u idućoj godini, te srednjeročni i investicijski planovi. Nerevidirani godišnji izvještaji predaju se do 30. travnja, revidirani do 30. rujna, a kvartalna izvješća do posljednjeg dana u travnju, srpnju i listopadu. ❖